Uoči samita EU-a posvećenog konkurentnosti, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen upozorila je čelnike država članica da Europa gubi dragocjeno vrijeme. U svijetu obilježenom sve tvrđim geopolitičkim nadmetanjem, poručila je, Europska unija mora biti sposobna djelovati brzo i odlučno, čak i ako to znači da neće sve članice ići istim tempom
U pismu upućenom šefovima država i vlada, Von der Leyen je naglasila da su konkurentnost i politička učinkovitost ključni preduvjeti za opstanak Europe kao globalnog aktera. Prvi put je otvoreno spomenula mogućnost da ambicioznije članice iskoriste mehanizme 'pojačane suradnje' i krenu naprijed bez onih koje koče reforme, piše Handelsblatt.
'Naš je cilj uvijek dogovor svih 27 članica, ali kada nedostatak ambicije ugrožava europsku konkurentnost, ne smijemo se bojati koristiti alate koje nam ugovori već nude', poručila je von der Leyen.
Time se Komisija približila stajalištima Berlina i Pariza. Francuski predsjednik Emmanuel Macron već dulje upozorava da EU ne smije dopustiti da je u ključnim pitanjima blokiraju pojedine države, poput Mađarske ili Slovačke. Sličnu poruku posljednjih mjeseci šalje i nova njemačka vlada Friedricha Merza.
vezane vijesti
Njemačka gura koncept 'dviju brzina'
Njemački ministar financija Lars Klingbeil otvoreno je pozvao na Europu 'dviju brzina', tvrdeći da se Unija nalazi u stanju političke blokade. Predložio je da šest najvećih gospodarstava EU-a, Njemačka, Francuska, Italija, Španjolska, Poljska i Nizozemska, preuzmu inicijativu u ključnim strateškim pitanjima.
U pismu upućenom kolegama Klingbeil je izložio agendu u četiri točke: ubrzanje kapitalne tržišne unije, jačanje eura kroz digitalne sustave plaćanja, bolju koordinaciju obrambenih izdataka te sigurniju opskrbu kritičnim sirovinama.
Posebno osjetljivo pitanje ostaje kapitalna tržišna unija. Iako bi zajednička pravila olakšala ulaganja i potaknula rast, niz manjih država godinama blokira reforme. EU-diplomati otvoreno prozivaju Luksemburg i baltičke zemlje, koje snažniju europsku regulaciju vide kao prijetnju vlastitim interesima.
Bivši talijanski premijer Enrico Letta, autor izvješća o europskoj konkurentnosti, poručio je da preporuke više nisu dovoljne. 'Potrebni su obvezujući instrumenti. Vrijeme je za djelovanje', rekao je u intervjuu za europske poslovne medije.
Ideja 'koalicije voljnih' već je testirana. U prosincu su čelnici EU-a, bez sudjelovanja mađarskog premijera Viktora Orbána, usvojili novi paket pomoći Ukrajini. Letta smatra da bi se sličan model trebao koristiti i u drugim područjima kada su blokade politički, a ne sadržajno motivirane.
Francuska želi dublji zaokret
No koncept Europe dviju brzina nailazi na granice. Dok Njemačka i Italija naglašavaju deregulaciju i rezanje birokracije, Francuska zagovara temeljitu promjenu europskog ekonomskog modela. Macron otvoreno govori o smanjenju ovisnosti o SAD-u i Kini te o jačanju europske industrijske autonomije.
Pariz snažno podupire ideju 'europske preferencije' u industriji i javnoj nabavi, dok Berlin strahuje od narušavanja tržišnog natjecanja. Razlike su vidljive i u pristupu digitalnim plaćanjima: Njemačka podupire digitalni euro, dok Francuska favorizira privatne inicijative.
Uoči samita, predstavnici energetski intenzivnih industrija zatražili su uvođenje europskog plafona cijene struje od 50 eura po megavatsatu. Smatraju da sadašnji sustav nepravedno pogoduje proizvođačima koji profitiraju od visokih cijena plina, dok se jeftinija energija iz obnovljivih izvora ne prenosi na industriju.
Jedan EU-diplomat zaključuje da svi dijele dijagnozu koju je postavio Mario Draghi, ali bez dogovora Berlina i Pariza nema terapije. A bez terapije, europsko gospodarstvo teško će se oporaviti.
