Serija mailova Jeffreyja Epsteina pokazuje kako je pokušavao doći do ruskog predsjednika Vladimira Putina, najprije preko bivšeg ruskog veleposlanika u UN-u, a zatim i preko norveškog političara koji je u to vrijeme bio glavni tajnik Vijeća Europe
Pokojni multimilijunaš i osumnjičenik za pedofiliju Jeffrey Epstein pokušavao je stupiti u kontakt s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. On je još u lipnju 2018. godine pokušavao razgovarati i s ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom, a ponudio je i pomoć pri zapošljavanju sina bivšeg ruskog veleposlanika pri UN-u, Vitalija Čurkina, koji je u međuvremenu preminuo.
Ovi podaci otkriveni su u nedavno objavljenim dokumentima američkog kabineta pravosuđa o Epsteinu, piše CNN. U njima je otkrivena i serija mailova koje su razmijenili Epstein i norveško političar Thorbjørn Jagland, tadašnji glavni tajnik Vijeća Europe.
"Mislim da biste Putinu mogli predložiti da Lavrov dobije uvid u razgovor sa mnom. Vitalij Čurkin je to činio, ali je preminuo", napisao je Epstein Jaglandu, na što mu je ovaj odgovorio da će to predložiti Lavrovljevom pomoćniku.
"Čurkin je bio sjajan. Shvatio je Trumpa nakon naših razgovora. Nije komplicirano. Mora vidjeti da nešto dobiva, tako je jednostavno", glasio je novi Epsteinov odgovor.
vezane vijesti
Umalo se susreli
Dokumenti, doduše, ne otkrivaju je li Epstein zaista uspio stupiti u kontakt s Lavrovom ili Putinom, iako je to više puta pokušavao, pa čak i preko bivšeg izraelskog premijera Ehuda Baraka kojem je objašnjavao da se nije susreo s Putinom iako ga je Jagland pitao bi li bio spreman na sastanak s njim u svibnju 2013. godine.
Kasnije mu je Jagland poručio da će prenijeti poruku Putinu da bi mu ovaj mogao biti od koristi. "On je u jedinstvenoj poziciji da učini nešto veliko, poput onoga što je Sputnjik bio za svemirsku utrku. Možete mu reći da smo Vi i ja bliski i da savjetujem Gatesa. To je povjerljivo. Rado bih se sastao s njim, ali na najmanje dva do tri sata, ne kraće od toga", odgovorio je Epstein.
Tjedan dana kasnije, pisao je Baraku da je odbio Putinov zahtjev za sastanak, jer je, po njegovu mišljenju, ruski predsjednik "trebao odvojiti pravo vrijeme i osigurati privatnost". Nije poznato je li Putin zaista ikada zatražio sastanak s Epsteinom.
U srpnju 2014. je ponovno u mailu sugerirano da je imao zakazan sastanak s Putinom, na kojem je trebao biti prisutan i osnivač LinkedIna, Reid Hoffman.
Pokretanje istraga
Poljski premijer Donald Tusk izjavio je da će pokrenuti istragu kako bi utvrdio je li Epstein bio povezan s ruskim obavještajnim službama. Naime, on sumnja da su Epsteinov interes za modelima iz istočne Europe i Rusije dodatno podgrijavali ruski špijuni.
"Sve više tragova, informacija i komentara u svjetskom tisku upućuje na sumnju da su ruske obavještajne službe suorganizirale ovaj pedofilski skandal bez presedana. Ne moram vam govoriti koliko je za sigurnost poljske države ozbiljna sve vjerojatnija mogućnost da su ruske obavještajne službe suorganizirale ovu operaciju. To može značiti samo jedno, da posjeduju i kompromitirajuće materijale protiv mnogih čelnika koji su i danas aktivni", poručio je Tusk.
Iz Kremlja su, pak, poručili da se "teorija da je Epsteina kontrolirala ruska obavještajna služba može shvatiti svakako, samo ne ozbiljno".
Iako postoje dokazi da je Epstein zaista posjetio Rusiju nekoliko puta, a 2018. i 2019. je tražio rusku vizu, odnosno njeno prebacivanje u novu putovnicu, teško je iz toga iščitati povezanost sa špijunažom.
No, zbog spornih mailova norveška istražna jedinica Økokrim pokrenula je istragu protiv Thorbjørna Jaglanda. On je negirao bilo kakve nepravilnosti povezane s Epsteinom, a njegov odvjetnik Anders Brosveet izjavio je da će Jagland surađivati u istrazi i dostaviti "ključne nalaze i relevantnu dokumentaciju".
