Nigdar ni tak bilo da ni nekak bilo

Priča o ledenom žarištu nove hladnoratovske zone ozbiljno se zakotrljala. 'Ili milom ili silom', tako će Trump, kaže, pridobiti Grenland u svoje okrilje. A kako više od svega voli trošiti, spreman je i odriješiti kesu i ulupati, izračunali su neki pametni ljudi, 700 milijardi dolara za teritorij koji bi SAD učinio drugom površinski najvećom državom na svijetu. Ekvivalent je to polovice američkog obrambenog proračuna – sitnica za zemlju s najvećim javnim dugom na svijetu.

Ovog tjedna diplomatski kanali u zapadnoj hemisferi malo su se odmorili od Putina, a i Putin od njih, promatrajući iz prikrajka kako se obrambeni temelji Zapada lagano ruše. Trump, kako kaže, misli ozbiljno – Ili Grenland ili NATO. Nikako ne bi, kaže, htio imati Kineze i Ruse za susjede na Arktiku. Iako se Europa još uvijek potajno nada da dežurni trikster radi ono što najbolje zna, nakon operacije u Venezueli, Trumpove prijetnje ne uzimaju se nikako zdravo za gotovo, a to mu je i bio cilj.

Nekoliko europskih zemalja, među njima i Francuzi, Nijemci i Britanci, započeli su vojno-izviđačku misiju 'Arktička izdržljivost'. Dok se sprema nešto tako i na razini NATO-a, otvorili su se i diplomatski putevi. Tako su u Bijeloj kući na kavi ovog tjedna bili prvo Nijemci, pa onda i Danci i Grenlanđani. Zaključak: Razgovor je bio divan, krasan i produktivan, ali se slažemo da se ne slažemo.

Bijela kuća u međuvremenu je na društvenim mrežama objavila i ilustraciju, koja prikazuje pseće zapruge na raskrižju između prosperitetne Amerike te sumorne Kine i Rusije. A ako se pita Grenlanđane, a njih, nažalost, jedino nešto pitaju anketari, oni ne žele biti ni Danci, kamoli Amerikanci.

Rusi su pak iskoristili priliku da ocrne - ne SAD i Trumpa - nego NATO, koji, kažu, koristi izjave Washingtona za promicanje antiruske i antikineske agende i militarizaciju Sjevera. Dmitrij Medvedev standardno je otišao i korak dalje, no ipak vjerojatno sarkastično poručio Amerima da se ubrzaju s Grenlandom jer će ih Rusi inače preduhitriti.

Ostvario se crni scenarij ili ne, jedno je sigurno. Trump će iz ovoga izaći kao pobjednik na ovaj ili onaj način. Jer ako i ne dobije Grenland, na kraju će sigurno imati više nego što je imao na početku. That's just how he rolls. Pirova pobjeda ili ne, manje je bitno sad kad njegov regal krasi Nobelova nagrada koju mu je poklonila njezina dobitnica Maria Corina Machado. Ona je pak iz Bijele kuće nakon isporuke izašla s vrećicama i s nešto većom šansom za vlašću u Venezueli. Nigdar ni tak bilo da ni nekak bilo.

Islamska revolucija, drugi dio

Jednog dana kad i ovaj rat se završi, svi će se pitati kako je počeo. Nije još rat, srećom, ali u nekim fazama tjedna za nama bilo je opasno blizu. A počelo je još prošle godine, pobunom trgovaca na teheranskim bazarima zbog visokih cijena goriva koje im podižu troškove. Za zemlju u kojoj su protivnici režima već četrdeset godina manje-više neprekidno na ulicama, sve je isprva djelovalo kao onaj prošlogodišnji bojkot dućana u Hrvatskoj (sjeća li se tko još toga), no nakon što su po Telegramu počele curiti slike u kojima 'trgovci' pale slike ajatolaha Hamneija, vlasti su se dobrano počešale po glavi.

Onda je Vijeće pravnika, tijelo iranske vlade koje ima tumačiti zakone i izdavati naloge što dalje, naložilo gašenje interneta u cijeloj zemlji, prekid međunarodnih telefonskih veza i otkazivanje međunarodnih letova. E, tu su se zeznuli. Ili – bolje rečeno – isprovocirali SAD, koji već 40 godina čeka ovakav povod za čačkanje po unutrašnjem uređenju jedne od rijetkih nuklearnih sila bližih Rusiji i Kini nego njima.

Isprovocirali su i desetke tisuća najrazličitijih vrsta prosvjednika, a oni žestoku represivnu konjicu koja je, prema podacima norveške organizacije Human Rights Activists News Agency (HRANA), uhitila preko 10 tisuća te ubila najmanje 3428 prosvjednika. Iranske pak vlasti spominju brojku od 2000 ukupno poginulih u sukobima, a okrutne snimke njihovog skupljanja s ulica Teherana i drugih gradova bolje da ne gledate.

Heterogeni pobunjenici – kako u domovini tako i na trgovima brojnih svjetskih gradova – nadaju se spasu u obliku Reze Pahlavija, sina Mohammeda Reze Pahlavija, šaha svrgnutog u Islamskoj revoluciji 1979. povijesnom događaju koji je potaknuo kulturu uličnih pobuna Iračana, no ona nikad do kraja do sad nije urodila plodom, prije svega – primjećuje Višeslav Raos – zbog otpornog karaktera režima.

Ovoga puta, izgledalo je kao da bi se to moglo dogoditi, jer Reza Pahlavi je bio (te je vjerojatno i dalje) u kontaktu s Trumpom, koji je, osokoljen uspjehom u Venezueli, i sam zaprijetio vojnom intervencijom te – gdje će suza nego na oko – novim carinama svima koji posluju s Iranom. Neimenovani EU dužnosnici su čak najavili da bi se to moglo dogoditi u četvrtak, a Iran je uzvratio da je spreman te da će u znak odmazde gađati vojne baze američkih saveznika na Bliskom istoku i u Turskoj.

Ipak, u srijedu u noćnim satima novi obrat. Trump je prvo rekao kako ima pouzdane informacije da 'ubijanje u Iranu prestaje i da nema plana za pogubljenja'. Isto je objavio i iranski ministar vanjskih poslova, pa se sada čini kao da je sklopljeno svojevrsno primirje. Živi bili pa vidjeli.

Revolucija u Minnesoti

Imao je Trump ovog tjedna revoluciju u najavi i na domaćem terenu. Ona se zakotrljala u Minnesoti, gdje je prošlog tjedna narod ustao u obranu od Trumpove 'svemirske policije' po imenu ICE, koja je još jednom prekoračila ovlasti, prekrativši život 37-godišnje Renee Nicole Good u Minneapolisu. Dok vlasti tvrde da je pokušala pregaziti pripadnika ozloglašenih specijalnih snaga koje se nominalno bave lovom na migrante, a u stvarnosti discipliniranjem država u kojima je Trump izgubio izbore, snimka koja je digla Minnesotu na noge prikazuje kako se Good u trenutku pucnjave okreće i bježi.

Kao i brojne druge države, i Minnesota je zaštitu potražila na sudu, a u tužbi protiv Trumpa naveli su da je poslao preko 2000 saveznih policajaca, što je presedan jer lokalna policija nema toliko snaga. Jedan od njih prošlog je tjedna ispalio metak u nogu migrantu iz (kakva slučajnost) Venezuele, kojeg je zaustavio u prometnoj kontroli. Iz Ministarstva domovinske sigurnosti kaže da je policajac opalio iz pištolja nakon što su ga dvojica pomoćnika Venezuelanca u bijegu napala metlom i lopatom za snijeg.

Na ulicama Minneapolisa malo drukčije oružje: policajce gađaju kamenjem i santama leda, pa čak i vatrometom, a oni im uzvraćaju suzavcem. Posebno je interesantna činjenica da na prosvjedima prevladavaju mladi, a dodatni biser je da tinejdžeri iz drugih krajeva Amerike na mrežama razotkrivaju svoje očeve, pripadnike ICE-a koje je Trump poslao u Minnesotu. Ova revolucija, čini se, također nije gotova.

Macron roni suze za europske brege, u Bruxellesu se otvara šampanjac

Nakon srebrnog pira pregovora između Europske unije i južnoameričkog bloka Mercosur, dano je zeleno svjetlo za sporazum o stvaranju najveće zone slobodne trgovine na svijetu. Povijesni megaporazum koji se u Bruxellesu naveliko slavi, ukinut će više od 90 posto carina na izvoz iz EU-a. Omastit će ovime brk njemačka autoindustrija kojoj se sad otvara tržište Latinske Amerike, a omastit će ga i Talijani, koji su pragmatizmom premijerke Meloni ishodili dodatne (zaštitne) povlastice za svoje poljoprivrednike. Sporazum sigurno neće naštetiti ni ugledu Ursule von der Leyen, barem ne u globalnom kontekstu.

Najveći protivnici sporazuma – poljoprivrednici – koji ne žele da na policama u trgovinama njihove proizvode zamijene jeftini i manje kvalitetni, nastavili su i ovaj tjedan prosvjede, iako Europa tvrdi da će biti zaštićeni te im je usput obećala i injekciju od 45 milijardi eura subvencija.

Bilo kako bilo, poljoprivrednici su još i dobro prošli, koliko se ovakav ishod obio o glavu francuskom predsjedniku. Macronu, naglasnijem protivniku sporazuma među europskim liderima, nije pomoglo ni koketiranje s Italijom (koja mu je u zadnji tren okrenula leđa), te će se u nadolazećem razdoblju kako god zna morati boriti za ono još malo autoriteta kod kuće, ali i unutar EU-a.

Para za Ukrajinu ima, ali ima i novih problema

Iako je želio više, Zelenski je zasigurno barem malo odahnuo kad mu je Europa koncem prošle godine obećala 90 milijardi eura. No jedna klauzula sad je novi element razdora unutar EU-a. Vodeće članice bi u svojoj novopečenoj suverenističkoj maniri da Ukrajinci tim novcem mogu kupiti oružje samo od europskih zemalja. Ali tu je i kvaka – jer ga nema dovoljno. Na zadnje noge popeli su se sad Nizozemci, smatrajući da se treba omogućiti i pružanje trgovinske ruke SAD-u jer u protivnome Ukrajina neće na vrijeme dobiti ono što joj treba.

I baš kad se činilo da je jedina briga Zelenskog hoće li dobiti oružje samo od Europljana ili i Amerikanaca, iz antieuropskog kutka Europe, očekivano, stižu nove tenzije. Ukrajina od Slovačke neće više dobiti ni centa, kaže Fico, a njegov mađarski kolega Orban raspisuje čak i javnu peticiju da pokaže Bruxellesu kako Mađari ne žele iz svojih džepova financirati rat u Ukrajini.

Sve to događa se nakon ruske odmazde balističkim projektilom Orešnikom za navodni 'teroristički napad' Ukrajinaca na Putinovu rezidenciju, no Zelenskom su napokon stigle i dobre vijesti – iz Britanije. Starmer naime kreće s razvojem nove balističke rakete za Ukrajinu, s dometom većim od 500 km – karikom koja još uvijek nedostaje u ukrajinskoj obrani.

BiH i Hrvatska: Muke po plinu i nuklearnom otpadu

U ionako napetim odnosima dvaju susjednih zemalja, početkom godine došlo je do novog razvoja situacije u dvama aktualnim temama. Oko prve teme – famozne interkonekcije koja bi trebala spojiti plinsku mrežu BiH s terminalom na Krku – to se dogodilo po svemu sudeći inicirano pogurancem Donalda Trumpa.

Naime, američka tvrtka AAFS Infrastructure and Energy LLC, navodno bliska Trumpovoj administraciji, sve je ozbiljniji kandidat za provedbu projekta spomenute interkonekcije umjesto državne tvrtke BH Gas. U tom su naumu dobili podršku ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića, ali i šefa HDZ BiH Dragana Čovića, te bi, nakon što izgrade plinovod, trebali dobiti i koncesiju za upravljanje istim od najmanje 30 godina.

Dogovor s obojicom blagoslovio je otpravnik poslova američke ambasade u Sarajevu John Ginkel, no sve se zakompliciralo kad je Čović nakon sastanka s Amerikancima rekao kako bi plinovodom ipak trebala upravljati zajednička tvrtka BH Gasa i nove tvrtke sa sjedištem u Mostaru. Konaković je na ovo uzvratio kako se nada da to 'nije neka Čovićeva medijska udica' te da će 'Amerikanci biti iznenađeni kad čuju za to'.

A iznenađenje – doduše, ne pretjerano – je i odluka Predsjedništva BiH da ide u međunarodnu akciju u vezi s osporavanjem izgradnje odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori. Sjećate se, Hrvatski sabor je 15. prosinca 2025. usvojio zakon prema kojemu će se graditi objekt za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na bivšem vojnom poligonu Čerkezovac. BiH se od te odluke štiti strategijom zaštite pravnog interesa zemlje, te je zadužilo Vijeće ministara izradu analiza o potencijalnoj šteti po okoliš, a pravosudnim instancama razmatranje međunarodne arbitraže. Odluku su, ako ste iznenađeni, donijeli jednoglasno, što će reći da je za nju glasao i hrvatski član predsjedništva Željko Komšić.

Grok što je skidao, skidao je

Elon Musk - dok ne tvrdi da bi štednja za mirovinu uskoro mogla postati besmislena - muku muči sa svojim AI chatbotom. Dok Grok ne hvali Adolfa Hitlera i ne promiče antisemitske stavove, digitalno 'skida' i generira seksualizirane deepfakove stvarnih osoba, zbog čega se našao pod povećalom europskih i svjetskih regulatora. Na platformi X pojavile su se tisuće takvih manipuliranih prikaza žena, ali i maloljetnika.

Musk je isprva, kako to kod njega uvijek biva, umanjivao problem, no naknadno je najavio tehnička ograničenja.Tvrtka xAI, u čijem je Grok vlasništvu, objavila je da će ograničiti uređivanje slika ljudi u oskudnoj odjeći (bikiniji, donje rublje) u državama u kojima je takav sadržaj nezakonit. Britanski regulator Ofcom pozdravio je promjene, ali je potvrdio da istraga protiv xAI-ja i dalje traje.

I tako ponovno imamo pitanje koliko su postojeći zakoni prilagođeni brzom razvoju umjetne inteligencije. Regulatori upozoravaju na pravnu sivu zonu oko definicije golotinje, pristanka i odgovornosti platformi. Malezija i Indonezija već su privremeno zabranile Grok, a u više europskih država pokrenute su istrage. Zastupnici u Europskom parlamentu pak pozivaju na snažniju primjenu Akta o digitalnim uslugama (DSA), a moguće su, upozoravaju, i strože sankcije ako 'blaže' mjere ne budu učinkovite.

Problem, dakle, nije samo u tehnologiji, već u brzini kojom se takav sadržaj - ne samo na X-u, već i na drugim platformama - može masovno širiti bez ikakve kontrole. A Musk i Grok nas, čini se, svakih par mjeseci neugodno iznenade.

'Dobrodošli kući, Crew-11'

Tim je riječima NASA pozdravila četvero astronauta - poznatih kao Crew-11 - koji su se u 15. siječnja u prijepodnevnim satima vratili na Zemlju s Međunarodne svemirske postaje (ISS), mjesec dana ranije nego što je bilo planirano. SpaceX-ova kapsula Crew Dragon u kojoj su se vratili spustila se padobranom u mirno more kod San Diega, završivši više od 10 sati dugo spuštanje s ISS-a i ponovni ulazak u Zemljinu atmosferu. Astronaute su najprije dočekali - dupini.

Bila je to prva medicinska evakuacija s ISS-a otkako je ta postaja stavljena u orbitu 1998. godine. Astronauti su se, naime, vrati zbog neutvrđenog 'ozbiljnog zdravstvenog stanja' kod jednog člana posade. Navodi se da je stanje osobe stabilno, no nije poznato o kojem članu posade je riječ niti detalji bolesti.

Crew-11 činili su američki astronauti Mike Fincke i Zena Cardman, japanski astronaut Kimiya Yui i ruski kozmonaut Oleg Platonov. Posada se nalazila na ISS-u od početka kolovoza i trebala je tamo ostati još nekoliko tjedana. No prošlog tjedna u posljednji trenutak otkazana je planirana svemirska šetnja Finckea i Cardman, a nekoliko sati kasnije NASA je potvrdila da se jedan član posade razbolio.

Iako ISS raspolaže osnovnom medicinskom opremom, a astronauti su obučeni za rješavanje lakših zdravstvenih problema, na njemu nema liječnika. Riječ je o presedanu u 26-godišnjoj povijesti stalne posade ISS-a. Prijevremeni prekidi svemirskih misija zbog zdravstvenih razloga zabilježeni su tek dvaput ranije: 1985. godine na sovjetskoj postaji Saljut 7 zbog urološkog problema te 1987. na postaji Mir zbog srčane aritmije kozmonauta.

Nakon prijevremenog odlaska Crew-11 na ISS-u su ostala samo trojica članova posade: NASA-in astronaut Chris Williams te ruski kozmonauti Sergej Kud-Sverčkov i Sergej Mikajev.

'Jesi li mrtav?'

Ne pitamo vas to mi, već nova kineska aplikacija namijenjena ljudima koji žive sami. Postala je toliki hit u Kini da je tvrtka morala uvesti pretplatu i promijeniti ime aplikacije za globalnu publiku. Naime ime aplikacije na kineskom je (ranije bilo) Sileme, što znači 'Jesi li mrtav?'. Na Appleovoj ljestvici plaćenih aplikacija već se zove Demumu. Trenutačno se nalazi na drugom mjestu, nakon što je početkom tjedna skočila na sam vrh.

Iz tvrtke koja ju je kreirala pojasnili su da je riječ o 'jednostavnom sigurnosnom alatu stvorenom za ljude koji žive sami; od studenata do samaca zaposlenih u uredima ili bilo koga tko odabire samotnjački stil života'. Kada korisnik skine aplikaciju, mora postaviti jedan kontakt za hitne slučajeve i šalje automatske obavijesti ako se korisnik ne prijavi nekoliko uzastopnih dana.

Procjenjuje se da u Kini ima do 200 milijuna samačkih kućanstava, a stopa samačkog života premašuje 30 posto. Kako takvih slučajeva zasigurno imamo i van Kine, među ostalim i u Hrvatskoj, možda ova ideja sama po sebi uopće nije loša.