Domovinski pokret obznanio je inicijativu za osnivanjem posebne, hrvatske izborne jedinice u Bosni i Hercegovini. U svom poduljem pismu, predsjednik DP-a, Ivan Penava zaprijetio je podrškom ponovno uspostavljanju Herceg-Bosne u, kako je rekao, okviru "Sjedinjenih Država BiH".

Premijer Andrej Plenković je istaknuo da se o tome razgovaralo na sastanku vladajuće koalicije. Dodao je da je za promjenu izbornog sustava u BiH nužan dogovor svih stranaka u susjednoj zemlji, jer hrvatske stranke i narod to sami ne mogu napraviti.

"Tražimo da se spriječi bilo kakva mogućnost preglasavanja hrvatskog naroda, ne samo na izborima u listopadu 2026., nego i u budućnosti. Želimo da se to ne dogodi već po peti put. Otvaranje ove teme ne bi trebalo biti nikakav bauk", poručio je u HRT-ovoj emisiji Otvoreno, Mladen Barać, glavni tajnik Domovinskog pokreta i državni tajnik u Ministarstvu demografije i useljeništva.

Dvije glasačke kutije

Usporedio je izborne jedinice u Hrvatskoj te liste za dijasporu i nacionalne manjine sa stanjem u susjednoj zemlji.

"Ovo što bi mi željeli vidjeti u BiH je da isti ljudi koji su prijavljeni na istim boravišnim mjestima, po istim boravišnim listama, glasaju isto tako, ali da imaju dvije glasačke kutije. U tome smislu mi zaista ne vidimo zašto se pravi nekakav problem u vezi cijele ove priče, da se dočekala na neki način 'na nož'. Ovo je sasvim legitimna stvar za komunicirati, tim više jer ovo je nacionalni interes, rekao je Barać.

Potvrdio je da će DP za dva tjedna objaviti službeni dokument koji će predstaviti najprije koalicijskim partnerima, a zatim i svim klubovima zastupnika u Hrvatskom saboru te Uredu predsjednika.

"Mi možemo shvatiti da kolege iz HDZ-a imaju drukčije viđenje, da njihova sestrinska stranka HDZ BiH ima svoju kandidatkinju i da oni pozivaju na okupljanje hrvatskog korpusa, da glasaju za nju. To je skroz u redu. Međutim, ne možemo reći da je to interes RH u cijelosti. Gledamo veću širinu. Mislimo da je sazrelo vrijeme da plasiramo tu ideju, da RH nastupi državnički i da pored izmjena izbornog zakona to vežemo uz konkretnu hrvatsku izbornu jedinicu", upozorio je Barać.

Jasne pozicije

Upravo mu je HDZ-ov državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, Frano Matušić, poručio da Hrvatska ima jasnu poziciju prema izborima u BiH te prema zaštiti prava i interesa hrvatskog naroda u BiH. No, priznao je da su Hrvati četiri puta preglasani glasovima Bošnjaka.

"To je na neki način zloporaba tog mehanizma glasovanja za člana Predsjedništva BiH jer Hrvati nisu glasovali za Komšića u četiri navrata i sasvim sigurno je da to treba ispraviti. Ali prije svega, na tri konstitutivna naroda leži ta težina ispravka tih nepravilnosti, odnosno u ovom slučaju na Bošnjacima i Hrvatima u Federaciji koje se trebaju dogovoriti. Čak prije par godina bio je skoro blizu dogovor između Bošnjaka i Hrvata u Neumu. Međutim, ono što se tamo dogovorilo, nažalost, nije se implementiralo pa se ponovilo ovo što se ponovilo s izborom Komšića. On je apsolutno nelegitimni predstavnik. Što se tiče Hrvatske, mi tu poziciju jasno branimo u smislu da svim partnerima i u EU i izvan EU jasno govorimo da je riječ o nelegitimnom izboru za člana Predsjedništva", dodao je.

BiH u EU

Ponovio je da je cilj da BiH bude u EU te da je premijer Plenković zaslužan za dobivanje pregovaračkog statusa susjedne zemlje.

"Što se tiče Herceg-Bosne ili bilo kojeg drugog teritorijalnog oblika koji bi dobili pravo Hrvati pored druga ostala dva konstitutivna naroda, to je stvar dogovora naroda u BiH, ali tek onda kada te politike budu zagovarali autentični predstavnici hrvatske politike. Mi bismo bili najsretniji da se oni mogu dogovoriti unutar BiH. Ali mi imamo cijelo vrijeme jednu vrtnju u krug", istaknuo je Matušić.

DP-ovom tajniku je odgovorio i zastupnik u federalnom Domu naroda i potpredsjednik SDA, Haris Zahiragić.

"Da vam nešto kažem ovdje, usred Zagreba i u lice, krajnje dobronamjerno - Herceg-Bosna nikada neće biti napravljena, ni u Federaciji ni u BiH. To trebate znati. Kada prijetite, trebate znati čime prijetite. Ja vas upozoravam, BiH i bosanskohercegovačko društvo je dovoljno istraumatizirano '90-ih da takve pojave, posebno kad dolaze susjedne države, nisu dobrodošle u BiH. Imao sam potrebu da vam to kažem osobno", istaknuo je Zahiragić te dodao:

"Nemojte misliti da prijetnjama, pritiscima, uvažavajući vašu poziciju unutar EU i NATO-a, i uvažavajući činjenicu da smo mi najpozvaniji jedni na druge, ne samo kao narod, nego kao države BiH i Hrvatska, s najvećom granicom, zajedničkom poviješću, s dobrim odnosima, u pravilu posljednjih par stotina godina, s izuzetkom malim, 1993. i 1994. godine, vrlo je ružno kada se iz te pozicije petljate u unutrašnje stvari BiH, a posebno je ružno kada prijetite. Argumentacija koju ste podastrijeli za to jednostavno ne stoji", zaključio je Zahiragić.

Hrvati uzeli najbolje pozicije?

Dodao je da njegova stranka nikad nije kandidirala Hrvata za člana Predsjedništva BiH, ali da je Željko Komšić kojeg su, kako kaže, izabrali ljevičari, legalan i legitiman član Predsjedništva.

"Ustav BiH je propisao da se članovi Predsjedništva biraju dva u Federaciji i jedan u entitetu Republike Srpske. Srbin u entitetu RS, Hrvat i Bošnjak u entitetu Federacije. Što mislite za koga glasaju Hrvati i Bošnjaci u entitetu RS? Mogu li oni glasati za ikoga osim za Srbina? Ne mogu. Za koga glasaju Srbi u entitetu Federacije? Ostali? Romi? Židovi? Vi predlažete dvije kutije i da mi 200-300 tisuća ljudi, koliko ih postoji u Federaciji BiH, a da se ne definiraju ni kao Bošnjaci ni kao Hrvati, nemaju pravo glasa? To vi nama predlažete? Europski sud za ljudska prava je nama rekao da ovo pasivno biračko pravo ne bi smjelo biti etničko. A vi od nas očekujete da aktivno biračko pravo bude etničko", poručio je potpredsjednik SDA.

Dodao je da su za kandidatkinju HDZ-a BiH na ranijim izborima glasali uglavnom Srbi, a da su za člana Predsjedništva iz bošnjačkih redova glasali mnogi Srbi i Hrvati.

"U BiH imamo 10 članova Vijeća ministara. Premijerka je Hrvatica iz HDZ-a i tri ministra. A imaju svega četiri od 42 zastupnika u Predstavničkom domu. Dakle, 10 posto participacije u zakonodavnoj vlasti daje im 40 posto participacije u izvršnoj. Predsjednica Federacije je Hrvatica. Predsjednici oba doma parlamenta Federacije i Doma naroda i Predstavničkog doma su trenutno iz HDZ-a Hrvati, iako Bošnjaka živi 80 posto. Ustav propisuje proporcionalnu zastupljenost. Mi imamo 80 posto Bošnjaka u Federaciji i 55 posto Bošnjaka u BiH. U vlasti participiramo na nivou države svega 33 posto i na nivou Federacije 50 posto", izračunao je Zahiragić.

Javio se i Raspudić

Saborski zastupnik Drito, Nino Raspudić odgovorio je da se po Daytonskom sporazumu, u slučaju povrede nacionalnog interesa član Predsjedništva obraća Domu naroda.

"Tu je jasno da on nije samo pripadnik tog naroda. Željko Komšić može biti sto puta veći Hrvat od mene, od vas, potpuno svejedno, ali je problem što on ne predstavlja Hrvate", rekao je i izazvao reakciju Zahiragića da bi mu poručio da može govoriti u ime 25 posto teritorija BiH, a ne u ime cijele BiH.