Nakon četvrt stoljeća pregovora, Europska unija konačno je dala zeleno svjetlo za trgovinski sporazum s južnoameričkim blokom Mercosur, čime se otvara put stvaranju najveće zone slobodne trgovine na svijetu, koja obuhvaća više od 700 milijuna ljudi u Europi i Latinskoj Americi. Dok se u Bruxellesu naveliko slavi, nekima trenutno i nije baš do smijeha
Sporazum, koji još mora potvrditi Europski parlament, ukinut će više od 90 posto carina na izvoz iz EU-a. Iako se njegov stvarni ekonomski učinak – kako procjenjuje Europska komisija, rast BDP-a EU-a od tek 0,05 posto do 2040. – čini skromnim, političke bitke koje su ga pratile bile su sve samo ne male.
Kao i u svakom velikom trgovinskom sporazumu, postoje jasni pobjednici i gubitnici, a Politico je izdvojio tko u ovome slučaju slavi, a tko guta knedle.
Dobitnici
Giorgia Meloni
Talijanska premijerka još je jednom pokazala politički instinkt. Zaprijetivši isprva da će stati uz francusko protivljenje sporazumu, Meloni je u zadnji čas ishodila dodatne ustupke za talijanske poljoprivrednike.
Rim je zauzvrat osigurao zaštitne mehanizme za poljoprivredno tržište i obećanja o dodatnom financiranju iz Bruxellesa – argumente koje vlada sada može bez problema prodavati domaćoj javnosti. Meloni se pritom još jednom pozicionirala kao pragmatična igračica koja zna kada treba zaprijetiti, a kada stati uz većinu.
Njemačka automobilska industrija
Za njemački autosektor, koji se posljednjih godina suočava s nizom izazova, Mercosur donosi dugo očekivano olakšanje. Smanjenje carina – koje trenutačno dosežu i do 35 posto – otvara tržišta Latinske Amerike proizvođačima poput Volkswagena i BMW-a.
Ipak, liberalizacija neće biti trenutačna, a Brazil je izborio postupno smanjivanje carina kako bi zaštitio vlastitu industriju. Električna vozila pritom dobivaju povlašteni tretman, što je dodatni izazov za Europu, koja u tom segmentu zaostaje za Kinom.
Ursula von der Leyen
Za predsjednicu Europske komisije Mercosur je geopolitička pobjeda – ali skupa. Nakon više od godinu dana balansiranja između skeptičnih država članica i južnoameričkih partnera, Von der Leyen je uspjela okupiti potrebnu kvalificiranu većinu.
Sporazum jača međunarodni ugled Bruxellesa u trenutku kada EU često djeluje tromo u odnosu na SAD i Kinu. No cijena je visoka: Komisija je obećala čak 45 milijardi eura dodatnih subvencija europskim poljoprivrednicima, čime je praktički odustala od dijela planova za smanjenje poljoprivredne potrošnje i veća ulaganja u inovacije.
Europski poljoprivrednici (djelomično)
Iako su prosvjedi farmera i upozorenja o 'poljoprivrednoj apokalipsi' dominirali naslovnicama u medijima, stvarnost je složenija. Sporazum uvodi stroge kvote za uvoz osjetljivih proizvoda poput govedine i peradi, dok su europski proizvodi s oznakama izvornosti – poput sira ili vina – dodatno zaštićeni.
Kada se tome doda i najavljenih 45 milijardi eura subvencija, jasno je da europski farmeri iz ovog dogovora ipak izlaze s ozbiljnim kompenzacijama.
Gubitnici
Emmanuel Macron
Francuski predsjednik bio je najglasniji protivnik sporazuma, pod snažnim pritiskom domaće javnosti i poljoprivrednika. Unatoč pokušajima da okupi blokirajuću manjinu – uključujući i koketiranje s Italijom – Macron nije uspio zaustaviti dogovor.
Za politički oslabljenog predsjednika, koji se već suočava s krizom autoriteta kod kuće, ovo je bolan udarac i još jedan dokaz slabljenja francuskog utjecaja u EU-u.
Donald Trump
Sporazum EU–Mercosur pokazuje da Europa još uvijek raspolaže značajnom 'mekom moći', za razliku od transakcijskog pristupa američkog predsjednika, koji trgovinu vidi prvenstveno kao sredstvo pritiska.
Jačanje veza između EU-a i Latinske Amerike ide protiv Trumpove politike carina i unilateralnih poteza te neizravno jača njegove geopolitičke suparnike.
Kina
Dok je EU pregovarao, Kina je desetljećima jačala svoju prisutnost u Latinskoj Americi. Mercosur sada Europi daje priliku da vrati dio tržišnog udjela, osobito u sektorima automobila, strojeva i zrakoplovstva, ali i da politički veže zemlje poput Brazila bliže Bruxellesu.
Amazonska prašuma
Najveći tihi gubitnik sporazuma mogao bi biti okoliš. Veća proizvodnja govedine za europsko tržište povećava pritisak na amazonske šume, koje se već godinama krče zbog ispaše.
Iako sporazum uključuje zaštitne klauzule protiv ilegalne deforestacije i obvezu poštivanja Pariškog klimatskog sporazuma, kritičari upozoravaju da će se stvarni učinci vidjeti tek na terenu.