Sporazum je prošao potrebnom kvalificiranom većinom, iako su mu se Francuska, Poljska, Austrija, Irska i Mađarska usprotivile, dok je Belgija bila suzdržana. Italija je na kraju glasala za, nakon što je prošlog mjeseca tražila odgodu.

Iz Bruxellesa se sporazum tumači kao velika geopolitička pobjeda EU-a, osobito u kontekstu jačanja kineskog utjecaja u Latinskoj Americi i sve nepredvidljivije trgovinske politike SAD-a pod predsjednikom Donaldom Trumpom.

Sporazum predviđa znatno smanjenje carina, što bi trebalo koristiti europskim sektorima poput automobilske industrije, zrakoplovstva, strojarstva, ali i izvoznicima vina i sireva.

Istodobno, EU je u dogovor ugradio zaštitne mehanizme za poljoprivredu, koji bi se automatski aktivirali u slučaju naglog porasta uvoza iz Brazila, Argentine, Paragvaja i Urugvaja. Bruxelles je dodatno osigurao i milijarde eura potpore europskim farmerima, koji se boje nelojalne konkurencije.

Sporazum sada ide u završnu fazu: nakon formalnog potpisivanja, o njemu će glasati Europski parlament, a pojedini dijelovi morat će proći i nacionalne parlamente država članica.

Macron pod vatrom: Politički poraz koji će ga pratiti do kraja mandata

Kako piše Politico, nemogućnost Pariza da blokira sporazum pretvorila se u težak politički udarac za predsjednika Emmanuel Macrona. Otpor Mercosuru rijetko je ujedinio francusku političku scenu – od krajnje desnice do ljevice – a sada svi traže krivca.

Čelnik krajnje desnog Nacionalnog okupljanja Jordan Bardella optužio je Macrona za licemjerje i izdaju francuskih poljoprivrednika, najavljujući čak i pokušaj izglasavanja nepovjerenja vladi. Sličan potez povukla je i krajnje lijeva Nepokorena Francuska, ocijenivši da je zemlja u Bruxellesu 'ponižena'.

Iako je malo vjerojatno da će ti pokušaji uspjeti, rasprava o Mercosuru ponovno je otvorila pitanje slabljenja francuskog utjecaja u EU-u, gdje je Pariz desetljećima imao reputaciju zemlje koja zna koristiti veto i iznimke.

Traktori u Parizu i bijes farmera

Nezadovoljstvo se prelilo i na ulice. Francuski farmeri dovezli su traktore pred Slavoluk pobjede i Nacionalnu skupštinu, optužujući Bruxelles da žrtvuje domaću poljoprivredu u korist industrije, osobito njemačke automobilske.

Na prosvjedima su se pojavili transparenti protiv predsjednice Europske komisije Ursula von der Leyen, uz poruke da Bruxelles ne razumije stvarne probleme europskog sela.

Macron je pokušao ublažiti udarac poručivši da se i dalje bori za 'poljoprivredni suverenitet' te naglasio obećanja Europske komisije o jačanju Zajedničke poljoprivredne politike. Ipak, politička šteta već je vidljiva.

Sporazum s Mercosurom vjerojatno će ostati simbol Macronove nemoći u Bruxellesu, a njegovi protivnici, osobito uoči lokalnih izbora i predsjedničke utrke 2027., teško će propustiti priliku da taj poraz stalno iznova ističu.