Prema riječima jednog europskog dužnosnika, mogućnost američke vojne akcije “značajno je porasla” i vremenski okvir mjeri se satima, a ne danima. Drugi europski dužnosnik također je rekao da američka vojna intervencija sada “djeluje vjerojatno”.

Izraelski dužnosnik rekao je Reutersu da se čini kako je predsjednik SAD-a Donald Trump već donio odluku o intervenciji, iako zasad nije jasno koliki bi bio opseg napada ni kada bi točno započeo.

Informacije dolaze nakon niza pokazatelja koji upućuju na to da se SAD sve više približava izravnoj vojnoj akciji protiv Irana.

Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD povukli su dio osoblja iz zračne baze u Kataru, nakon što je Iran zaprijetio odmazdom protiv američkih baza u regiji u slučaju napada.

Istodobno je Iran, prema navodima Reutersa, upozorio susjedne zemlje na planirane mjere odmazde, jasno dajući do znanja da bi eventualni američki ili izraelski napad imao regionalne posljedice.

Dodatnu pozornost izazvale su izjave Donalda Trumpa tijekom noći, kada je pozvao prosvjednike u Iranu da “nastave prosvjedovati”, uz poruku da je “pomoć na putu”, ne objašnjavajući pritom na što točno misli.

Takva poruka dodatno je pojačala nagađanja o neposrednoj američkoj intervenciji i uklapa se u sve oštriju retoriku Bijele kuće prema Teheranu.

Prema informacijama Reutersa, diplomati su prošlog tjedna zatražili jamstva od Hezbolah, iranskog saveznika u Libanonu, da se neće uključiti u sukob ako SAD ili Izrael napadnu Iran.

Libanonska paravojna skupina navodno ne planira poduzimati vojne akcije ako napad na Iran ne bude “egzistencijalne” prirode, odnosno ako ne bude predstavljao prijetnju samom opstanku iranskog režima.

Sve ove informacije dolaze u trenutku izrazito povišenih napetosti na Bliskom istoku, gdje se strahuje da bi američka intervencija u Iranu mogla potaknuti lančanu reakciju i proširiti sukob izvan granica jedne države.