Prosvjedi koji posljednjih dana potresaju Iran ponovno su u prvi plan izbacili Rezu Pahlavija, sina posljednjeg iranskog šaha
Njegov poziv na masovne demonstracije, emitiran preko satelitskih kanala i perzijskih medija u inozemstvu, snažno je odjeknuo među prosvjednicima diljem zemlje.
Pahlavi se nalazi u egzilu gotovo pola stoljeća, piše Euronews. Njegov otac, Mohammad Reza Pahlavi, svrgnut je 1979. godine, kada su milijuni izašli na ulice i skinuli monarhiju s vlasti, a danas se 65-godišnji Reza Pahlavi profilira kao jedna od najprepoznatljivijih oporbenih figura, premda tvrdi da se osobno ne bori za povratak krune.
Rani život u sjeni prijestolja
Rođen 1960. godine u Teheranu, Pahlavi je od prvog dana bio u središtu pozornosti: ulice su bile zakrčene ljudima koji su slavili nasljednika prijestolja jer je šah nakon dva neuspješna braka napokon dobio sina koji je prema ustavu trebao postati idući kralj.
No politička stvarnost ubrzo je promijenila tijek povijesti. Pahlavi je 1978. godine otišao na školovanje za vojnog pilota u SAD, a njegov otac samo godinu kasnije napustio je Iran zbog izbijanja Islamske revolucije. Monarhija se srušila u manje od mjesec dana, a šah je umro u egzilu.
Na 21. rođendan Reza je izjavio 'spremnost prihvatiti svoje odgovornosti kao legalni kralj Irana', iako je zakletvu odgodio dok se 'ne stvore uvjeti za to'. Zakleo se 'trobojnicom Irana i Kuranom' da će djelovati kao 'faktor nacionalne kohezije'.
Kasnije je završio obuku za borbenog pilota, studirao politologiju te tvrdio da je tijekom Iransko-iračkog rata ponudio iranskoj vojsci da joj se pridruži kao pilot, no ostao je bez odgovora.
vezane vijesti
Politički angažman u egzilu
Nakon očeve smrti Pahlavi je postao glavni simbol monarhističke oporbe. Tvrdio je da je osnovao 'vladu u egzilu', ali godinama nije imao značajan politički utjecaj. Iako dio pristaša želi povratak monarhije, on naglašava da njegova ambicija nije titula ni vlast.
Njegov plan, kako kaže, jest 'svrgavanje režima i održavanje referenduma na kojem će narod odlučiti o budućem sustavu'. Upravo je time otuđio dio tvrdolinijaša među monarhistima, ali je stekao širu publiku među mlađim generacijama koje nisu živjele u šahovoj eri, no sve češće uspoređuju današnji Iran s razdobljem prije 1979. godine.
Zašto je postao najpoznatiji oporbenjak?
Više je razloga zbog kojih je Pahlavijev profil posljednjih godina ojačao. Niti jedna oporbena skupina u inozemstvu nije stekla vjerodostojnost, a ona najorganiziranija, Mudžahedin-e Kalk, uživa vrlo malo podrške zbog svoje vjerske ideologije, obveznog hidžaba za članice i suradnje sa Sadamom Huseinom.
Pokušaji stvaranja širokih oporbenih saveza su propali, a primjer toga je kratkotrajni savez nakon prosvjeda 'Žena, život, sloboda' 2022. godine, u kojem je sudjelovao i Pahlavi.
Njegovi pozivi na prosvjede imaju veliki odjek i u mnogim gradovima čuju se slogani kojima mu prosvjednici izražavaju podršku te ga pozivaju na povratak. Zbog svega toga danas je postao svojevrstan simbol predislamskog političkog poretka, iako sam tvrdi da ne želi 'apsolutnu monarhiju'.
Vizija za budući Iran
Pahlavi ponavlja tri ključne ideje:
- Mirna tranzicija. Želi nenasilnu promjenu vlasti i oslanjanje na građanski neposluh.
- Uloga vojske i Revolucionarne garde. Poziva pripadnike oružanih snaga da 'stanu uz narod', ističući da ne vidi vojsku kao neprijatelja.
- Referendum o političkom sustavu. Budući model, kaže, moraju izabrati građani, bilo da je riječ o republici ili parlamentarnoj monarhiji. Smatra da je 'sekularna demokracija najprikladniji model'.
Iako nema jedinstva oko toga kako bi Iran trebao izgledati nakon Islamske Republike, mnogi se prosvjednici trenutačno okupljaju upravo oko Pahlavijeve uloge kao 'figure otpora', ostavljajući raspravu o obliku buduće države za dan nakon sloma sadašnjeg režima.
