INTERVJU: WILLIAM ENGDAHL

'Teorija da nestaje nafte je blesava!'

  • Autor: Gordan Duhaček
  • Zadnja izmjena 08.08.2012 10:07
  • Objavljeno 08.08.2012 u 07:00
Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

U razgovoru za tportal.hr američko-njemački povjesničar i publicist William Engdahl, najpoznatiji po knjizi 'Stoljeće rata', iznosi svoja predviđanja oko Sirije, objašnjava zašto ne vjeruje u globalno zatopljenje te odbacuje optužbe da širi teorije zavjere

Početkom stoljeća u Hrvata se razvila indikativna književna moda – svima je, od predsjednika države pa naniže, odjednom 'Alkemičar' Paola Coelha postao omiljena knjiga. Moglo bi se reći kako se cijeli svijet urotio da ova nepodnošljivo pretenciozna, a istovremeno zastrašujuća knjiga doživi takav uspjeh. S druge strane, za one koji se smatraju malo više upućenim u svjetska zbivanja, omiljeno štivo je postalo 'Stoljeće rata' Williama Engdahla, knjiga u kojoj se cijela politika dvadesetog stoljeća gleda kroz prizmu nafte.

Engdahlova je glavna teza kako je nafta glavni pokretač geopolitike, posebice Amerike, čemu se na prvi pogled nema što prigovoriti, s obzirom na tada aktualan primjer invazije na Irak. No u globalnom svijetu se prepliću mnogi raznorodni interesi i ciljevi te su stvari redovito kompleksnije nego što se misli, pa je svođenje svih političkih mijena samo na pitanje nafte ipak previše redukcionističko gledanje na situaciju.

William Engdahl se u međuvremenu u svojim djelima pozabavio i pitanjem genetski modificirane hrane, utjecajem Wall Streeta na američku politiku te globalnim zatopljavanjem, koje smatra znanstvenom prevarom. U Hrvatskoj su njegove knjige prevođene i čitane, iako se ne može reći da uživa veliki ugled ili utjecaj u Njemačkoj ili Americi. Engdahlovi kritičari navode kako se on u biti bavi teorijama zavjere te da tendenciozno selektira informacije, pa nije čudno što ga je dio hrvatske javnosti – posebice oni koji stalno spominju stanovite, neprecizirane 'centre moći' – prigrlio kao važnog publicista. Profil je pak nedavno izdao Engdahlovu knjigu 'Mitovi, laži i rat za naftu' u Hrvatskoj.

U razgovoru za tportal.hr William Engdahl odgovara svojim kritičarima na tvrdnje da širi teorije zavjere, objašnjava zašto je nafta ključna za razumijevanje svjetske geopolitike i komentira rezultate Arapskog proljeća. Prvo smo krenuli s trenutno najvećim svjetskim žarištem, Sirijom.

Što je po vašem mišljenju razlog oklijevanju Zapada kada je riječ o Siriji, na koju se očito ne sprema nikakva invazija unatoč tamošnjoj situaciji? Sirija nema mnogo nafte?

Sirija ima velike i neiskorištene rezerve nafte i plina, kako su potvrdila neka svježa geološka istraživanja – zapravo je tako na cijelom istočnom Mediteranu. Razlog zašto nema vojne intervencije u Siriji po libijskom obrascu su predsjednički izbori koji se u studenom održavaju u Americi, pa Obama ne želi novi fijasko poput Iraka ili Afganistana. U međuvremenu zato povećava angažiranje CIA-e, koja treba učiniti sve što je moguće bez ulaska u otvoreni rat.

U zapadnim medijima su nedavni izbori u Libiji predstavljeni kao velik uspjeh. Kako vi vidite situaciju tamo, što mislite, tko će profitirati od libijske nafte? Hoće li Libija nastaviti kontrolirati crpljenje nafte ili će to prijeći u ruke velikih kompanija?

Nakon rata koji je vodio NATO, u Libiji je nastala katastrofa. Društveni red se raspao i sada imamo na terenu zaraćene klanove. Izbori su bili prevara, a za kontrolu nad naftom se bore Francuska i Italija, odnosno njihova kompanija ENI. Sve se to odvija iza scene, gdje se dijeli ratni plijen.

Glavna teza vaših knjiga jest da geopolitiku određuje nafta. No je li oduvijek bilo tako, odnosno kada je ta cijela priča započela? Je li riječ o novoj doktrini ili je u pitanju samo nastavak zapadnog imperijalizma?

Kao što sam objasnio u svojoj novoj knjizi 'Mitovi, laži i ratovi za naftu', u Prvom svjetskom ratu je nafta preuzela ulogu goriva budućnosti, a britanske i američke kompanije su, potpomognute svojim vladama, naftu koristile kako bi nadigrale konkurenciju. To je razlog ogromne geopolitičke važnosti nafte. Kao što je rekao Henry Kissinger sedamdesetih godina prošlog stoljeća, tijekom naftne krize: 'Onaj tko kontrolira naftu, kontrolira i cijelu naciju.'

Zašto mislite da na svijetu nema ograničena količina nafte?

Čak su i naftne kompanije odustale od blesave teorije o tome kako ćemo ostati bez nafte. Ustvari, gdje god pogledate, pa i u Hrvatskoj, otkrivamo nove izvore nafte. Nafta nastaje duboko u zemlji, a problem je jedino to geofizički pronaći i eksploatirati. Nova naftna polja su pronađena u Africi, u Brazilu, na Karibima, i sve to pokazuje da ne ostajemo bez nafte. Velike naftne kompanije su imale svoj interes u promoviranju mita kako je nafta ograničena – tako su se cijene održavale vrlo visoko.

Vaši kritičari kažu da ono što pišete nije daleko od teorija zavjere. Što odgovarate na to? Kako inače gledate na ono što se naziva teorijama zavjere – ima li uvijek vatre tamo gdje je dim?

Ako na trenutak razmislimo o tom izrazu, teorija zavjere je oksimoron. Naravno da postoje zavjere pojedinaca, vlada, špijunskih agencija i korporacija, tijekom cijele povijesti. Kako se, uostalom, dogode ratovi? Neki ljudi imaju za cilj spriječiti nas da razmišljamo o onome što se događa, pa su izmislili pametan izraz teorije zavjere, čiji je jedini cilj uplašiti nas i onemogućiti da pogledamo ispod površine stvari. Primjerice, tko su oni koji manipuliraju našim svakodnevnim životima u svoju korist, a na našu štetu. Moja životna misija je baciti svjetlo na mračne kutke, poput genetski modificirane hrane, geopolitike koju proizvodi nafta ili onoga što se čini na Wall Streetu. Mislim da uvijek postoji vatra gdje ima dima, a naš je zadatak ozbiljnim istraživanjem utvrditi je li taj dim opasan.

Kada je pak riječ o globalnom zatopljavanju, u vezi s njim postoji skoro jednoglasan konsenzus znanstvenika. Vi mislite da se tu pretjeruje, pa onda – tko i zašto?

Globalno zatopljavanje kao rezultat čovjekovih aktivnosti je znanstvena prevara koju gura moćan lobi, uključujući i bankare s Wall Streeta, čiji je cilj zaraditi milijarde dolara na preprodaji ugljika, kao što danas čine s naftom. Ozbiljne znanstvenike se ne može čuti od moćne mafije gurua globalnog zatopljavanja, koji svoje kritičare optužuju za poricanje klimatskih problema, što je fraza smišljena da podsjeća na poricanje Holokausta. Elektronska pošta koja je iscurila u javnost iz East Anglije pokazala je da su znanstvenici koji promoviraju ideju globalnog zatopljavanja – falsificirali svoje podatke! To je sve politika, a ne znanost, pa je krajnje vrijeme da imamo slobodnu i otvorenu znanstvenu debatu na ovu temu.

U proteklih godinu-dvije izašlo je mnogo knjiga koje najavljuju pad Amerike kao imperijalne sile. Što vi mislite o tome?

Industrijska baza SAD-a je u goroj situaciji nego tijekom Velike depresije 1930-ih. Dug privatnih kućanstava je rekordno visok, kao i dug federalne vlade. SAD je zarobljen u dužničkoj zamci koja postaje sve gora. Jedina poluga moći koju Amerika još ima je vojska, i to je najveća opasnost kada se pogledaju napori SAD-a da stvori ratove u Libiji, Siriji, protiv Irana u nekom trenutku, protiv Kine u budućnosti i tako dalje. Ukratko, američki moćnici ne prihvaćaju realnost svoje situacije, što svijet čini opasnim.

Hoće li onda Kina preuzeti primat u svijetu i što se može očekivati u tom trenutku?

Ne. Ne vidim način na koji bi Kina mogla, ili uopće htjela, preuzeti ulogu Amerike, koju ova igra od 1945. Tijekom mojih brojnih posjeta Kini i razgovora s njihovom elitom primijetio sam da raste zabrinutost zbog američke neuračunljivosti, naročito kada je riječ o kineskoj naftnoj sigurnosti u Africi i na Bliskom istoku. Kina nije vojno dovoljno moćna da uđe u sukob s Pentagonom, i toga je svjesna.

Hrvatska je daleko od velikog i važnog igrača na globalnoj političkoj sceni, no nedavno smo u medijima čuli izvještaje da i ovdje ima nafte. Hoće li to biti blagoslov ili prokletstvo za Hrvatsku?

INA je nedavno otkrila naftu u Hrvatskoj, koliko znam. Sve ovisi o tome kako se ta nafta bude koristila – hoće li doprinijeti rastu domaće ekonomije ili će je isisati privatni investitori koje ne zanima okoliš nego samo novac. To najbolje mogu odlučiti Hrvati.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi