drugi čovjek Klinike za infektivne bolesti

'Svi na intenzivnom odjelu su necijepljeni. U ovom valu dešava nam se ono što nismo zabilježili prije'

  • Autor: L. F.
  • Zadnja izmjena 19.10.2021 23:17
  • Objavljeno 19.10.2021 u 23:14
tportal

Izvor: EPA / Autor: FRIEDEMANN VOGEL

U Hrvatskoj raste broj novozaraženih, ali i broj preminulih pacijenata. U usporedbi s prva dva dana prošlog tjedna riječ je o rastu od čak 75%. Sve više obolijevaju djeca i mladi, među kojima je najmanja procijepljenost. Najavljena je moguća šira upotreba COVID potvrda te preporuka vezano za cijepljenje trećom dozom. Kakav će biti odaziv?

U emisiji Otvoreno HRT-a gostovali su Zoran Barušić, zamjenik ravnateljice Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević"; Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja HZJZ-a, Sandra Šikić; ravnateljica NZJZ-a "Dr. Andrija Štampar"; Stipan Jonjić, imunolog, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci; Ivo Ivić, predstojnik Klinike za infektologiju KBC-a Split.

Na pitanje slaže li se s predsjednikom Republike koji je prije tri dana rekao da poziva ljude da se cijepe, ali da će u jednom trenutku maska postati diskrecijsko pravo svakoga da je stavi, a ne da vlast naređuje jer smatra da život mora ići dalje, Ivana Pavić Šimetin rekla je kako svatko ima pravo na svoje mišljenje, izraziti ga i imati određeno uvjerenje i stav.

'Europski centar za kontrolu bolesti predviđa za zemlje koje imaju udio cijepljenih manji od europskog prosjeka da će se nastaviti povećavati broj novozaraženih, broj hospitaliziranih, na respiratoru i preminulih. Za za zemlje koje imaju prosjek EU, a to je 68% cijepljenih jednom dozom, ili pogotovo bolji od toga da u tim zemljama, čak i kod popuštanja mjera, recimo situacija da se manje nosi maska ne očekuje se pogoršanje pogotovo u smislu hospitalizacije, teških oblika bolesti ili smrtnog ishoda. Čak se razlika, prema Europskoj komisiji, vidi razlika i u ljudima koji su cijepljeni. Cijepljeni u zemljama s velikim cijepnim obuhvatima će biti više zaštićeni od infekcije i od teškog oblika bolesti, dok u zemljama s nižim cijepnim obuhvatom čak i oni koji su cijepljeni nisu potpuno zaštićeni. Ako gledamo ukupnu populaciju mi smo na 45% cijepljenih, a EU je na 68%. Broj od 55% cijepljenih odnosi se na odraslu populaciju', objasnila je Pavić Šimetin.

  • +9
  • +6

Cijepljenje u Šibeniku

Izvor: Pixsell / Autor: Duško Jaramaz

Dodala je kako smo još u uzlaznoj fazi 4. vala. Ona se nešto usporila, iako je ovaj tjedan manje usporeno nego proteklih tjedana.

Šikić je govorila tko su najčešće novooboljeli u gradu Zagrebu.

Zoran Barušić, zamjenik ravnateljice Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" govorio je o stanju na klinici.

'Od ljetnih mjeseci bilježimo postupni porast oboljelih. Sad je to u fazi uzlaznog trenda zadnjih tjedana, pogotovo zadnjih dana. Imamo nešto više od 80 bolesnika. To su sve bolesnici različitih životnih dobi, sa sve veći brojem onih mlađe životnih dobi što nas posebno brine. Posebno je veliki pritisak na jedinicu intenzivnog liječenja, Imamo 22 bolesnika., od njih je 14 na ECMO potpori. Što nismo zabilježili u prethodnih valova. ECMO uređaje stavlja se kad se ne može više zbrinjavati pacijent na respiratoru. ECMO je invazivan postupak i njime se iz pomoću katetera izvlači krv iz organizma te se u aparatu dodaje kisik te ponovno vraća u organizam i tako se zamjenjuju pluća', objasnio je.

Rekao je da su krajem prošlog tjedna imali dramatičnu situaciju i morali su od drugih posuđivati ECMO uređaje.

'Sad smo u situaciji da možemo opskrbljivati sve bolesnike. Ističem požrtvovnost naše intenzivne jedinice,' rekao je te dodao kako su svi pacijenti u covid intenzivnom dijelu necijepljeni.

Najmanja procijepljenost u Hrvatskoj je u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Ivo Ivić, predstojnik Klinike za infektologiju KBC-a Split rekao je kako je situacija zabrinjavajuća.

'Međutim, za razliku od ostatka Hrvatske koja je u trendu rasta mi smo više od mjesec dana stalno u istoj situaciji, između 75 i 80 hospitaliziranih od Covida. Za sada se ti brojevi ne penju, no sa zahlađenjem očekujemo da će rasti jer je kod nas zasad toplo razdoblje pa je i širenje smanjeno. U bolnici su zastupljene sve generacije. Među onima koji imaju teški oblik bolesti, koji su na respiratoru ipak su prvenstveno stariji od 50, a daleko više stariji od 60 godine', rekao je Ivić.

Stipan Jonjić, imunolog, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci na pitanje zašto cjepiva ne štite još bolje, rekao je kako je sreća da štite dosta dobro.

'Idemo okrenuti priču. Istina je, to je legitimno pitanje. Prirodno da nakon cijepljenja ili infekcije imuni odgovor polako slabi i ono to ostaje su stanice koje pamte i koje nas onda štite od neke nove infekcije. To je tako u većini slučajeva. No postoje virusne infekcije kod kojih uopće ne možemo napraviti cjepivo jer su virusi vrlo nezgodni biološki. Mi imunolozi kažemo da su ti virusi imunoevazivni, ili imunosubverzivni ili čak imunosupresivni. Ovaj virus je vrlo nezgodan, on zapravo kompromitira najraniji imuni dio odgovora. On od samog ulaska u stanicu on stanicu nokautira u smislu da joj inaktivira glavni mehanizam obrane, interferone i druge molekule važne za ranu zaštitu. Onda to ide dalje kroz potpuno pogrešni sustav privlačenja stanica sve do razvoja najtežih oblika upale pluća, Vrlo je teško napraviti cjepivo koje bi efikasno štitilo od takvog imunosubverzivnog virusa. Virus se stalno mijenja, ovo je RNK virus i ima tendenciju vrlo učestalih mutacija. Mijenja "S" šiljak koji je ciljno mjesto vezanja antitijela pomoću kojih mi sprječavamo ulazak virusa u stanicu. I to se upravo događa, virus ulazi u stanicu i kod nekih ljudi koji su cijepljeni zato što tamo nema dovoljno adekvatnih protutijela da spriječe njegov ulazak u stanicu. Nakon ulaska u stanicu virus je već stekao određenu prednost, no ako ste cijepljeni ipak imuni sustav u tkivima i različite razine imunosti uspijeva se boriti i odvesti imuni odgovor u pravom pravcu ,a ne u imunopatološkom', rekao je Jonjić.

Na pitanje hoće li trebati nova cjepiva rekao kako misli da će trebati.

'Mislim da će ovaj virus kružiti među nama još jako puno godina, iako je to jako vrlo teško predvidjeti, i misli da će trebati nova cjepiva, ne samo koja će ciljati neke druge virusne antigene nego će trebati cjepiva koja će biti puno lakša za globalniju upotrebu. Mi govorimo o trećoj dozi, a pola svijeta nije cijepljeno. To su sve niže koje osiguravaju da se virus širi i ponovno dođe nama. Vjerojatno će trebati i cjepiva koja će bolje čuvati ulaz virusa. Postoje u najavi cjepiva koja će vjerojatno osigurati lakšu primjenu i lakšu dostupnost', dodao je.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!