neujednačena praksa

Svađa predsjednika i premijera otvorila pitanje: Kako to u europskim zemljama biraju predsjednike vrhovnih sudova? Evo pregleda

  • Autor: Ante Srzić
  • Zadnja izmjena 13.05.2021 16:03
  • Objavljeno 13.05.2021 u 15:31
Inauguracija sudaca talijanskog Vrhovnog suda

Inauguracija sudaca talijanskog Vrhovnog suda

Izvor: Profimedia / Autor: IPA / ddp USA / Profimedia

Bitka između Pantovčaka i Banskih dvora oko izbora novog predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda u punom je jeku i kraj joj se ne nazire. Uvrede lete na sve strane tako da sam meritum problema izmiče iz fokusa. Jedna od tema o kojima se govorilo proteklih dana je i sam način izbora predsjednika Vrhovnog suda

Zamjenik predsjednika Vrhovnog suda Marin Mrčela tako je iznio zanimljivu ideju da se promijeni način izbora predsjednika Vrhovnog suda jer je ovakav kakav je sada u potpunosti ispolitiziran te se pojačava dojam da politika ima utjecaj na pravosuđe. Mišljenja je da bi suci sami trebali birati predsjednika. Predsjednik Zoran Milanović na to je oštro reagirao i optužio Mrčelu da iznosi politički stav, poručivši da je opasna ideja da suci govore kako bi trebao izgledati Ustav.

Ne postoji unificiran način na koji se biraju predsjednici vrhovnih sudova u Europi, kao što ni opcija koju je predlagao sudac Mrčela nije strana nekim zemljama.

Prema podacima ankete Savjetodavnog vijeća europskih sudaca (CCJE), u sedam od 38 država članica Vijeća Europe koje su bile obuhvaćene njome (bez Hrvatske), predsjednika vrhovnog suda biraju njegovi kolege. Tri od tih sedam zemalja članice su Europske unije - Portugal, Italija i Španjolska. Na takav način još se bira predsjednik vrhovnog suda u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Islandu i Turskoj. Dakle u većini od tih zemalja predsjednika imenuju sami suci preko nezavisnog sudskog tijela, kakvo je Državno sudbeno vijeće (DSV) u Hrvatskoj. Jedino što u Italiji vlada predlaže kandidata, a o njegovu izboru odlučuju sami suci.

Njemački ustavni suci

Njemački ustavni suci

Izvor: EPA / Autor: HASAN BRATIC

U šest država - Belgiji, Bugarskoj, Cipru, Danskoj, Poljskoj i Ukrajini - od kojih su sve osim Ukrajine u Europskoj uniji, predsjednika vrhovnog suda imenuje izvršna vlast - bilo da se radi o kralju, predsjedniku, premijeru ili vladi u cjelini. Većini njih limitirane su mogućnosti izbora. Imenovanju prethodi obvezujuće mišljenje struke. U Bugarskoj predsjednik ima pravo samo jednom odbiti prijedlog, u Poljskoj predsjednik bira između dva kandidata, a u Belgiji prijedlog može odbiti samo ako postoje osobito opravdani razlozi. Na Cipru se, osim u iznimnim slučajevima, predsjednikom imenuje najstariji sudac vrhovnog suda.

Metoda prema kojoj države u parlamentu biraju predsjednika vrhovnog suda, slično kao u Hrvatskoj, postoji u 11 zemalja, od čega ih je sedam članica Europske unije - Albaniji, Estoniji, Mađarskoj, Latviji, Lihtenštajnu, Litvi, Moldaviji, Rusiji, Sloveniji, Švicarskoj i Ukrajini. U svima predsjednik mora biti sudac, osim u Rusiji.

vrhovni sud

Svađa i oko izbora sudaca

Osim izbora predsjednika Vrhovnog suda, i izbor samih sudaca Vrhovnog suda razlikuje se od zemlje do zemlje. Zlata Đurđević, kandidatkinja predsjednika Republike za čelnicu Vrhovnog suda, u svom programu navela je da suce u većini zapadnih zemalja bira parlament ili predsjednik, što je također izazvalo novu svađu jer se shvatilo da se ona zalaže za takav izbor, iako ona sama to negira. Vlada je u četvrtak ujutro izašla s priopćenjem u kojem navodi da kandidatkinja za predsjednicu najvišeg suda nije sklona modelu koji postoji u većini članica EU-a, prema kojem suce bira izvršna vlast, nego sustavu izbora sudaca od strane neovisnog tijela suprotstavlja model izbora sudaca u parlamentu. Milanović je na objavu Vlade reagirao optužbom da se miješaju u proces u kojem nisu dionici.

Verziju u kojoj predsjednik predlaže parlamentu kandidata za izbor predsjednika Vrhovnog suda, kakva je kod nas na snazi, imaju još Albanija, Estonija, Mađarska, s time da je u toj zemlji za imenovanje potrebna dvotrećinska većina, Litva, Slovenija i Rusija.

Spomenimo da se Mađarska prošle godine našla na meti kritike Europske unije zbog izbora Andrasa Varge, bliskog suradnika premijera Viktora Orbana, za predsjednika vrhovnog suda. U Europskoj uniji su zabrinuti i stava su da taj izbor potkopava neovisnost pravosuđa u zemlji.

  • +1

Inauguracija sudaca talijanskog Vrhovnog suda

Izvor: Profimedia / Autor: IPA / ddp USA / Profimedia

U čak 25 država, od kojih je njih 19 u Europskoj uniji, predsjednik vrhovnog suda može biti samo sudac - u Albaniji, Austriji, Azerbajdžanu, Cipru, Češkoj, Danskoj, Estoniji, Francuskoj, Mađarskoj, Islandu, Irskoj, Latviji, Lihtenštajnu, Litvi, Moldaviji, Nizozemskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Sloveniji, Španjolskoj, Švedskoj, Švicarskoj, Turskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Ukrajini.

U Hrvatskoj također predsjednik Vrhovnog suda ne mora biti sudac, što je otvorilo put kandidaturi Zlate Đurđević. Kandidat koji nije sudac može postati predsjednik vrhovnog suda u Belgiji, Bugarskoj, Finskoj, Njemačkoj, Malti, Crnoj Gori, Norveškoj, Rusiji i Sjevernoj Makedoniji. U Luksemburgu to može postati i odvjetnik, a u Italiji uz pravosudne dužnosnike i državni odvjetnik.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!