Ruski dronovi Geran-2 i Geran-3, zapravo licencirane inačice iranskih dronova Šahid-136 i 238, imaju dolet do 2500, odnosno 1600 kilometara, što im omogućava da dosegnu gotovo sve europske zemlje, uključujući Veliku Britaniju i Francusku, a Europa bi, iako ima učinkovitu obranu protiv ciljeva na većim visinama, mogla imati velikih problema s niskoletećim dronovima, rekao je zrakoplovni stručnjak i analitičar Kostjantin Krivolap za UNN.

Masovan upad ruskih dronova u zračni prostor Poljske 10. rujna, kada se zbog 20-ak letjelica digla uzbuna u NATO-u, osvijestio je opasnost od širenja ratnih djelovanja izvan granica Ukrajine, s obzirom na to da malo tko na Zapadu ovaj upad smatra slučajnim. Zabrinutost je pojačalo i nekoliko situacija u kojima su ruski borbeni avioni ulazili u zračni prostor članica NATO-a.

Geran-2 definitivno može dosegnuti Veliku Britaniju, Francusku, pa i Portugal, ako ga se lansira s Tri sestre (spomenik na tromeđi Rusije, Bjelorusije i Ukrajine, nedaleko od ukrajinskog sela Senkivka), tvrdi Krivolap.

U veljači je Glavna obavještajna uprava izjavila da Rusija uspostavlja proizvodnju drona Geran-3 s malim turbofan motorom Tolou-10/13, a on omogućuje brzinu leta od 550 do 600 kilometara na sat i dolet do 2500 kilometara. Međutim Krivolap naglašava da za te dronove Rusija još uvijek koristi kineske motore, no oni mogu letjeti do 1600 kilometara i zasad ne mogu ići dalje ili barem o tome nema izvješća. Taj dolet dovoljan im je za dosezanje ciljeva u Ukrajini.

Osim toga, stručnjak naglašava da su spomenuti maksimalni doleti mogući samo s minimalnim teretom, odnosno bojevom glavom od oko 48 kilograma. Stavi li se veća bojeva glava, ona od 90 kilograma, dolet se smanjuje za 30-35 posto, što je još uvijek dovoljno za gađanje ciljeva u Ukrajini, ali za europske zemlje, objašnjava, trebalo bi ili staviti dodatni spremnik goriva ili manju bojevu glavu.

No zabrinjava to, naglašava Krivolap, da europske zemlje – koje doduše imaju sustave protuzračne obrane za djelovanje na većim visinama – iako mogu vidjeti ruske dronove na radarima, teško ih mogu rušiti kad lete i manevriraju na malim visinama, jer Europa nema 'ozbiljne' sustave koji bi mogli djelovati na niskoleteće objekte.

'Radari postoje, ali nema sustava. A što se tiče interkontinentalnih raketa, balistike, toga imaju dovoljno. Ako nešto dođe u zračni prostor, podižu F-16 ili F-35, opremljene radarima koji 'vide' na 250-300 kilometara. No ako avioni promaše dronove na prelasku istočne granice, od Norveške do Bugarske, velika je vjerojatnost da će se provući i letjeti dalje', kaže Krivolap i dodaje da će Rusi nastaviti provocirati dronovima, pa kao moguće 'mete' navodi Norvešku, Finsku i Estoniju, odnosno da će ići uz istočnu granicu NATO-a testirajući reakciju Saveza na neovlaštene upade.