I Mrak-Taritaš i Bačić, naime, omogućili su legalizaciju bespravne gradnje unutar područja zaštićenog kao 'značajni krajobraz', za razliku od svih osam preostalih kategorija zaštićenih područja, pa čak i onih čiji je stupanj zaštite zapravo niži i 'labaviji'.

Pritom je uočljiv podatak da su u originalu Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, kao i u njegovim izmjenama koje su upravo u proceduri, spomenute kategorije nabrojene nelogično i naizgled nasumce. Naime u Zakonu o zaštiti prirode one su popisane po stupnju zaštite: od strogog rezervata, preko nacionalnog parka, posebnog rezervata, parka prirode i regionalnog parka, do spomenika prirode, značajnog krajobraza, park-šume i spomenika parkovne arhitekture.

U zakonu koji regulira bespravnu gradnju ove kategorije nabrojene su bez reda, pa je 'strogi rezervat' naveden negdje po sredini, a tek pomnijim iščitavanjem uočljivo je da je legalizacija izričito zabranjena u osam od devet ovih područja, odnosno da nedostaje upravo 'značajni krajobraz'.

Što je sve u Hrvatskoj 'značajni krajobraz'

U Hrvatskoj je na ovaj način zaštićeno točno 79 područja, među kojima su otok Badija ispred Korčule i Saplunara na Mljetu, znamenita plaža u Brelima, Zlatni rat i Vidova gora na Braču, Pakleni otoci ispred Hvara, dijelovi Učke, Limski zaljev i rovinjski otoci s priobaljem u Istri, Petrova gora kod Karlovca, Dabarsko polje u Lici i brojni drugi.

Velika većina značajnih krajobraza nalazi se upravo uz obalu, a najviše njih, čak četrnaest, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Pojednostavljeno rečeno, u svim ovim područjima moguće je legalizirati bespravnu gradnju izgrađenu do lipnja 2011. godine; Mrak-Taritaš to je uvela, a Bačić nije izbacio, odnosno barem ju je neizravno podržao.

Arhitekti zgroženi

Tportal je razgovarao s više arhitekata zgroženih ovom činjenicom, na koju je, tvrde, stručna javnost već ranije upozoravala.

'Nisu svi značajni krajobrazi jednako ugroženi bespravnom gradnjom, ali u nekima, poput Paklenih otoka, stanje je doista kritično, ali popravljivo. No umjesto da se država uhvati ukoštac s tim problemom, ona je naprosto omogućila legalizaciju skandalozne prakse', rekao nam je jedan od arhitekata s kojima smo razgovarali.

Od Društva arhitekata Splita (DAS) neslužbeno doznajemo da će u sklopu javnog savjetovanja koje upravo traje uložiti prijedlog da se u zone u kojima nije dozvoljena legalizacija, pa čak ni objekata izgrađenih do 2011. godine, izričito uvrste i značajni krajobrazi.

Ministarstvo: Obuhvatiti 'što veći broj zgrada'

Zašto je u originalnoj verziji zakona to ispušteno, nikada nije službeno objašnjeno. Međutim u jednom od svojih novijih službenih objašnjenja, kada je to zatražila Splitsko-dalmatinska županija, Ministarstvo prostornog uređenja i graditeljstva u pisanoj formi izjasnilo se, pojednostavljeno, da je svrha zakona bila 'obuhvatiti što veći broj zgrada' i da je zato omogućena legalizacija na šumskom i poljoprivrednom zemljištu - pa, eto, može i u značajnom krajobrazu, odnosno na Paklenim otocima i sličnim lokacijama.

'Navedena područja gube svoje prirodne značajke i faktički postaju građevinska čim su na njemu izgrađene zgrade, bez obzira na to čije su one i koje su namjene. Isto vrijedi za područje značajnog krajobraza koje je zahvaćeno nezakonitom gradnjom s obzirom da se onda u naravi radi o izgrađenom području. Osim toga, značajan krajobraz predstavlja širok pojam koji po prirodi stvari ne isključuje antropogene utjecaje i javlja se u urbaniziranim područjima pa isto područje predstavlja spoj prirodnih obilježja i ljudskih utjecaja i djelovanja', stoji u jednom od dokumenata iz 2023. godine, u koji je tportal imao uvid.

Zbog čega uporno omogućava legalizaciju devastacija u cijelom nizu zaštićenih područja, od kojih su neka poput onih u priobalju globalno prepoznata, atraktivna i stoga izložena snažnom pritisku građevinskih špekulanata, upitali smo Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine koje vodi ministar Bačić. Odgovor je stigao nakon objave ovog teksta.