alen ružić

SDP-ovke upozorile na brojne probleme socijalne skrbi: Za ministra imaju tri pitanja

10.03.2026 u 13:51

Bionic
Reading

Saborske zastupnice SDP-a upozorile su na probleme u sustavu socijalne skrbi, u kojem su radnici danima u bijelom štrajku, istaknuvši da je taj sustav 'pretvoren u prostor kaosa u kojem najveću cijenu plaćaju najranjiviji jer bivši ministar nije znao riješiti probleme, a novi je došao bez plana i rješenja'.

„U Hrvatskoj već danima traje štrajk socijalnih radnika i već smo ranije upozoravali da ministar Ružić nema kompetencija za ovaj resor i ovo što danas gledamo našu tezu i potvrđuje. Dok socijalni radnici upozoravaju na preopterećeni sustav, nedostatak kadra i nemoguće uvjete rada, ministar daje samo načelne izjave koje u praksi ne znače ništa", izjavila je u utorak Sabina Glasovac na konferenciji za novinare u središnjici stranke.

Sustav socijalne skrbi koji traži promptna rješenja ne može, ističe, funkcionirati na šutnji ministra i ignoriranju problema. "Premijer Andrej Plenković redovito predstavlja svoje ministre kao pažljivo odabrane ljude koje ne treba dodatno uigravati, ali stvarnost nas svaki dan demantira”, ustvrdila je Glasovac.

Bijeli štrajk, napominje, nije počeo bez razloga, socijalni radnici jasno kažu da je do njega došlo zbog višegodišnjeg ignoriranja upozorenja o preopterećenosti sustava i nedostatku ljudi koji rade izravno s korisnicima.

Tri pitanja Ružiću

Zato, ističe, imaju tri konkretna pitanja za ministra Alena Ružića: zašto se Ministarstvo godinama oglušuje na upozorenja ljudi iz sustava i je li njegov prethodnik Marin Piletić imao neki konkretan razlog zašto na ta upozorenja do sada nije reagirao.

"Zanima nas i zašto nije donesen niti jedan pravilnik koji je potreban za provedbu Zakona o osobnoj asistenciji jer bez tih pravilnika sustav ne funkcionira i ljudi i dalje čekaju svoje osobne asistente iako im je Ustavni sud za pravo", navela je.

I treće pitanje koje je Glasovac uputila Ružiću glasi: je li povlačenje žalbe Upravnom sudu od strane Ministarstva priznanje da je ministar Piletić vodio pogrešnu i bešćutnu politiku prema najranjivijima ili je ta žalba od početka bila dogovoreni politički igrokaz kako bi ministar Ružić na početku mandata mogao glumiti spasitelja koji rješava problem koji je isto to Ministarstvo i ista ta stranka stvorila.

Prostor kaosa

Jedan je otišao, drugi je došao, a nejasnoće i kaos su i dalje ostali, zaključila je Glasovac.

Martina Vlašić Iljkić ocijenila je da je „sustav socijalne skrbi pretvoren u prostor kaosa u kojem najveću cijenu plaćaju najranjiviji, a do toga je došlo jer bivši ministar nije znao riješiti probleme, a novi ministar je došao bez konkretnog plana i sustavnih rješenja”.

Ministra je pozvala da kaže koliko ljudi radi neposredno sa strankama te zatražila da se osiguraju svi uvjeti za rad u zavodima za socijalni rad. Od 2022. godine, napominje, imamo centralizaciju sustava i pravilnik i normativi nisu primjenjivi za sadašnje stanje i stvarne potrebe, a pogotovo ako uzmemo u obzir veliki priljev korisnika.

Djelatnici prepušteni sami sebi

„Zavod za vještačenje, rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom treba kadrovski ojačati kako bi se ubrzali postupci, a dugoročno administriranje vezao uz inkluzivni dodatak treba izmjestiti iz Zavoda za socijalni rad, što predlaže Hrvatska komora socijalnih radnika”, kazala je Vlašić Iljkić, navevši još niz promjena potrebnih kako bi sustav funkcionirao.

I Anita Curiš Krok sustav socijalne skrbi ocjenjuje lošim, navodeći da su djelatnici prepušteni sami sebi, a velik su problem i uvjeti rada u zavodima, kao i centrima za odgoj i obrazovanje. Ako ne zaposlimo novi kadar, sustav će se urušiti, upozorila je, dodavši da zbog takvog stanja u sustavu najviše pate korisnici, najranjivija skupina u društvu. Naglasila je i da zbog nedostatka smještajnih kapaciteta ima sve manje izdvajanja iz obitelji koje su 'tempirane bombe', a kada se nešto dogodi, onda će svi pitati gdje su bili socijalni radnici.

„Centralizirana država i urušeni sustav socijale šalje sliku države, jer, kaže se, koliko imaš socijalnih radnika i koliko ima potrebe za njima, toliko si socijalna država, a izgleda da mi i dalje nismo socijalna država, a s ovakvim ponašanjem nismo ni na dobrom putu”, zaključila je Curiš Krok.