Pred saborskim zastupnicima se na redu našlo i predstavljanje budućeg potpredsjednika Vlade i ministra financija, Tomislava Ćorića. Na odboru za financije se našao i premijer Andrej Plenković koji je najprije predstavio svog kandidata za zamjenika Marka Primorca.

"Riječ je o jednom pozicioniranju hrvatskih stručnjaka za ekonomiju i financije u dvije velike europske financijske institucije, što je novost, jer dosad nismo imali takvu prigodu. U tom kontekstu, kad smo dogovrili da aktualni ministar Primorac pređe u EIB, nazvao sam gospodina Ćorića i predložio mu da on preuzme mjesto u vladi, što je on prihvatio.

Vjerujem da je Ćorić poznat zastupnicima, bio je član moje prve i druge vlade, ima sve stručne referencije, dolazi s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, sa katedre za financije, što znači da nema primjerenije osobe za ovu poziciju. Ima bogato iskustvo, bio je viceguverner HNB-a, ima iskustva u nadzoru financija... Vjerujem da će se već sutra uhvatiti posla i nastaviti zacrtanim smjerom", rekao je Plenković.

'Ono što su radili Marić i Primorac neće biti nikome lako'

Ćorić je, pak, rekao da se nema potrebu predstavljati, ali na kraju je to učinio osnovnim biografskim informacijama i stručnim referencama.

"Vjerujem da nitko neće imati ništa protiv teze da kandidat koji je gotovo šest godina upravljao različitim resorima, poznaje rad javnih službi. Što se tiče moje ekspertize, ona je kreirana kroz rad na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Da se osvrnem na svoje prethodnike, Marića i Primorca. Odradtii posao onako dobro kao što su to radili Marić i Primorac, neće nikome biti nimalo lako. Na Vladi RH i Ministarstvu financija je da vodi Hrvatsku, odnosno ekonomiju i u teškim uvjetima. Na meni je da se, unatoč kritičarima, na poziciji ministra da sve od sebe", dodao je.

'Možda će i Ćorića hvaliti'

Potom su krenula pitanja zastupnika iz oba politička spektra. Dok su zastupnici vladajućih izražavali uvjerenje da će Ćorić biti dobar ministar financija, Zvonimir Troskot je povezao Ćorića sa Škugorom u prvoj aferi oko prodaje plina iz INA-e, što je, po njegovim riječima, bila uvertira u aferu 'plin za cent'. Stoga je upitao premijera može li jamčiti da budući ministar neće ponovno biti povezan sa sumnjivim poslovima, na što je Plenković odgovorio da nema pojma o čemu Troskot priča.

Plenković je na nekoliko komentara zastupnika odgovorio da su njihove kritike bile neutemeljene i pri imenovanju Primorca, ali i drugih ministara, kao što su kritike i prema Ćoriću. "Možda će i Ćorića za koju godinu hvaliti, a sad im je sporan. Znači, slijede samo dobra vremena", istaknuo je.

Boris Lalovac je upitao Plenkovića, s obzirom na problem strukturne inflacije u Hrvatskoj i njegove kritike prema HNB-u, ima li Vlada još arsenala ako se inflacija ponovno pojača.

"Što se tiče rupa u radu HNB-a, njih neće biti. Primorac bi trebao stupiti na dužnost u EIB-u je 1. ožujka, što se tiče guvernera HNB-a, slijede europski odbori, do stupanja odluke na snagu 1. lipnja. Do tada Hrvatski sabor, koji je zadužen za izbor, ima vremena odabrati novog guvernera.

Mi smo u jednom trenutku imali inflatorne pritiske vanjskog karaktera, uspjeli smo suzbiti efekte energetske krize. Što se tiče mjera, na snazi je sidrenje cijena, 100 proizvoda ima ograničenu cijenu. S nizom paketa pomoći vrijednih 8,5 milijardi eura učinili smo puno. U jednom smo trenutku uveli porez na ekstradobit, nisam uvijek bio zadovoljan reakcijom dijela gospodarskih subjekatas ovime što smo napravili. Mi smo tim mjerama spriječili stečaj 130.000 tvrtki i obrta te spriječili otkaze za 800.000 ljudi. To nitko nije učinio", ustvrdio je Plenković.

'Repovi' i 'buže'

Miro Bulj je ustvrdio da je Ćorić bio u Slovenskoj 9 kao jedan od glavnih ljudi za vjetroelektrane, posebno Krš-Pađene. Upitao je hoće li u Ministarstvo financija ući Josipa Rimac, koja je bila suradnica Ćoriću. Upitao je i kako je moguće da HNB označava krivcem za inflaciju, a izvlači njenog viceguvernera za ministra financija.

"Što se tiče dubokih ulazaka u institucije, ova vlada ne ovisi ni o kome, tako je bilo, tako će biti sada, pa će biti tako i u budućnosti. Što se tiče zadaće HNB-a, koja je glavna zadaća? Stabilnost cijena. Možda bih mogao uputiti koju kritiku, ali ne ovim rječnikom", rekao je Plenković.

Na pitanje o mogućnosti da HNB kupi zlatne rezerve, rekao je da je to odluka HNB-a, ali da je zasad financijska situacija stabilna. .

Nikola Grmoja tvrdi da ne može shvatiti zašto Plenković predlaže Ćorića, koji je bio u 'buži' (Slovenska 9, op.a.) te je zaključio da to čini jer su ga po popularnosti pretekli Medved i Anušić, pa mu treba nepopularni ministar.

"Prvo, nema nijedan rep iza Ćorića. Što se tiče racionalnih razloga, mislim da ministar financija mora voditi netko kompetentan i netko tko se u 10. godini moje vlade ne mora upoznavati sa svime. On je vrlo kompetentan, iskusan, obavit će posao i dat će vam malo da ga grickate. Što se tiče Slovenske, velika je razlika ići tamo u normalna vremena i u vremena covida. Meni je drago da su oni dobri. Što više HDZ-ovaca u anketama, to bolje prolazimo na izborima", poručio mu je Plenković.

'Okretanje na pozitivu'

Plenković je na tvrdnje zastupnika da je kritizirao HNB zbog inflacije, a sad postavlja njenog viceguvernera za ministra financija, nekoliko puta okrenuo na ono što smatra pozitivnim ekonomskim iskorakom, od rasta BDP-a i zaposlenosti, održavanja gospodarstva u krizama, pada nezaposlenosti...

"Nema repova i nema krakova. Da ima nečega, onda bi valjda neke institucije djelovale, ali nemaju zašto. Meni je drago da jedan iskusan i kompetentan čovjek dolazi na mjesto ministra financija i nadam se da ćemo i za njim imati 'rozarije' kao za Marićem i Primorcem", ponovio je Plenković na pitanje Sabine Glasovac.

Uslijedila su pitanja Tomislavu Ćoriću. Na pitanje Zvonimira Troskota o spornim odlukama vezanim uz poslovanje Petrokemije, Ćorić je odgovorio da u razgovorima s Primorcem nije stekao dojam da je on imao problema s Petrokemijom zbog zbivanja prije njegova mandata.

"U budućem razdoblju namjeravam inzistirati na većoj koordiniranost između resora, što bi moglo pokrenuti ekonomsku aktivnost. Daljnji pozitivni rezultati su mogući samo uz natprosječnu aktivnost u odnosu na EU. Što se tiče javnih financija, imamo nekoliko problema, pogotovo u zdravstvu, ali o tome u sljedećim danima", poručio je Ćorić.

Kako razdvojiti rast gospodarstva od inflacije

Lalovac ga je upitao mogu li se postići visoke stope gospodarskog rasta bez visokih stopa inflacija. "Treba imati na umu da inflacija nije bila potaknuta povećanjem agregatne potražnje, već je u prvoj fazi bila potaknuta rastom cijene energenata. Taj dio nije bilo moguće riješiti mjerama monetarne i fiskalne politike. U drugom dijelu je inflacija bila uzrokovana unutarnjom potrošnjom i to se vjerojatno može destimulirati manjim rastom količine novca, a to pretpostavlja politiku plaća koja neće dozvoliti daljnje perpetuiranje inflacije.

Struktura inflacije, posebno proteklih mjeseci, čine uglavnom usluge, a u tom kontekstu, govorimo o hotelima, restoranima, kafićima, djelatnostima koje nisu pod izravnim utjecajem fiskalne politike i tu bi trebalo poraditi na tome da bi marže trebale biti nešto primjerenije. Uz povećanje kvalitete, konkurentnost cijena je jedan od dominantnih segmenata.

Kad pronađemo odgovor na pitanje odvajanja inflacije od gospodarskog rasta, onda smo riješili sva strukturna ekonomska pitanja u Hrvatskoj. Obično se gospodarski rast veže i uz određene stope inflacije. Zemlje koje imaju niže stope inflacije, bilježe slabiji gospodarski rast od Hrvatske. Trebalo bi mijenjati i strukturu ekonomije, a tvrdim da male i otvorene ekonomije prosperiraju samo ako su spremne na promjene", rekao je Ćorić i otkrio prve planove u resoru financija.

Iz komotne situacije u 'kaljužu'

Miro Bulj je pitao Ćorića je li imenovanje na ministarsku dužnost nagrada za to što je HNB kriva za inflaciju? Ćorić mu je odgovorio da mu je nagrada što će se češće viđati s Buljem. Na pitanje neovisnosti HNB-a, odnosno djelovanja unutar eurozone, budući ministar je poručio da je HNB neovisna institucija u posljednjih 30 godina.

"Što se tiče pitanja odgovornosti za inflaciju, dio odgovora na pitanje gospodina Lalovca dao je odgovor. Činjenica da struktura ekonomije i relativno velik uvoz, sa sobom nosi povećane cijene uslijed rasta cijena energije. Pričamo o razdoblju od 2021., 2022. i 2023. Od 2016. do 2022. godine bilo je vrijeme ekspanzivnog rasta u Europi, što posljedično donosi inflaciju zbog zagrijavanja ekonomije. Stoga ne bih krivio HNB niti ikoju drugu instituciju. Ne znam da su Plenković i Primorac ikad rekli da je HNB kriva za inflaciju", rekao je Ćorić.

Sanja Radolović ga je upitala zašto je pristao iz komotne situacije prijeći u političku "kaljužu" za mnogo manju plaću. Upitala ga je kako će reagirati kad mu dođe Piletić koji kaže da je obećao inkluzivni dodatak, ali ga nije predvidio u proračunu ili kad mu dođe ministrica Hrstić s dvostruko većim dugom u zdravstvu ili kako bi reagirao da mu dođe Šušnjar s molbom da treba sanirati HEP. Ustvrdila je da je 27 posto prihoda proračuna iz pomoći te da je u njemu unesen rebalansiran dio od lani te 3,18 eura iz NPOO-a.

Ćorić je rekao da je pomoć HEP-u bila svjesna odluka Vlade koja je imala smisla. Za dugove u određenim resorima, poručio je da je potrebna racionalizacija unutar tih sektora.

"Za Hrvatsku je problemski zadatak još od procesa deindustrijalizacije je činjenica da je proizvodni kapacitet trajno umanjen. Zalagao sam se za energetsku učinkovitost u proizvodnim resorima. Rješenje problema leži u koordinaciji resora i pokušaja dolaska do sinergijskih učinaka kroz budžetsku potrošnju. Ulaganja u različite dijelove gospodarstva može Hrvatsku dovesti u situaciju da naš proizvodni kapacitet u pojedinim resorima ojača. Hrvatska nema veliki broj konkurentnih resora, ali ih ima. Njihovo jačanje može potaknuti izmjene u rastu gospodarstva. U Hrvatskoj postoji vrlo povoljan okvir za investicijske zahvate, no potrebna nam je državna stimulacija kroz fondove koji bi trebali dodatno sitmulirati ulaganja u industrijama koje nam donose dodatnu vrijednost", pojasnio je Ćorić svoje viđenje slike strukture BDP-a.

Porezna pitanja

Zastupnik Nenad Bakić upitao je Ćorića što misli o porezu na nekretnine te kako će reagirati na porez na dohodak i na mirovine. Zanimalo ga je i hoće li se u proračunu naći mjesta za univerzalni dječji doplatak te kako će se boriti protiv deficita u zdravstvenom sustavu?

"Moj generalni stav je da Hrvatska polako treba ići u smjeru daljnjeg rasterećenja prihoda od rada i opterećenja drugih prihoda. To je praksa koje su slijedile sve zemlje koje su među 20 najboljih ekonomija. No, za to treba fiskalni potencijal, a on se ne stvara preko noći. Porez na nekretnine je dobar u dugom roku, ovisno o stanju financija.

Ukidanje poreza na mirovine je najavljeno za 2027. godinu i mislim da ćemo to biti u mogućnosti odraditi. Pitanje osobnog odbitka ovisi o stanju o državnoj blagajni i o tome kako ćemo proći u 2026. godini. Vjerujem da zemlja s dobrim stanjem javnih financija ne može biti protiv inicijative poput univerzalnog dječjeg doplatka, a mi ovdje govorimo i dalje o financijskim potencijalima koje imamo, odnosno nemamo. Što se tiče zdravstva, vjerujem da ću se naći s ministricom Hrstić i da ćemo to riješiti. Imali smo već takvih situacija", rekao je Ćorić.

Odbor za financije potvrdio je kandidaturu Tomislava Ćorića za ministra financija i potpredsjednika Vlade sa sedam glasova za i četiri protiv, bez suzdržanih. Time se njegova kandidatura upućuje na daljnje izglasavanje u Hrvatskom saboru.