ima li tko stožer?

Sabor kod nas nema baš nikakvu ulogu u donošenju covid potvrda, sve diktira Stožer. Evo kako je u drugim zemljama EU-a

Čelnici zemalja Europske unije

Čelnici zemalja Europske unije

Izvor: Profimedia / Autor: JOHN THYS / AFP / Profimedia

Godinu i osam mjeseci od početka pandemije covid potvrde zavukle se u gotovo svaki segment društva. O njima i dalje odlučuje tijelo koje se zove nacionalni Stožer. Hrvatski sabor po pitanju koronamjera i dalje nema nikakvu ulogu. Kakva je praksa u drugim zemljama Europske unije? Je li i u njima zakonodavna vlast posve isključena iz odlučivanja o mjerama koje se odnose na milijune ljudi, njihovo kretanje, poslove, školovanje, zdravstvenu skrb, pa i zabavu?

Zadnja vijest stiže nam iz Danske, u kojoj se ponovno uvode covid potvrde za bolnice, restorane, klubove… Odluka je na prijedlog vlade potvrđena u danskom parlamentu. I ima vijek trajanja – mjesec dana uz mogućnost produljenja. Zbog rasta broja zaraženih covid je ponovno dobio status 'kritične prijetnje društvu', a izgubio ga je u rujnu, kada je Danska ukinula sve mjere.

Riječ je o klasifikaciji koja omogućava suspenziju dijela ljudskih sloboda u kontekstu velike ugroze. Unatoč tome, parlament nije isključen iz donošenja odluka.

Danska

Danska

Izvor: Profimedia / Autor: Francis Joseph Dean / Deanpictures / Alamy / Alamy / Profimedia

Danska je tek jedna od zemalja Europske unije u kojima mjere u konačnici amenuje parlament kao predstavničko tijelo i jedan od stupova vlasti.

Na popisu zemalja u kojima o koronamjerama u konačnici odlučuje parlament je i Francuska. Niti ondje u legislativi ne postoji pojam 'stožera'. Vlada predlaže, parlament izglasava. Tako je donji dom parlamenta ljetos izglasao produljenje covid restrikcija za čak godinu dana.

U Finskoj se o uvođenju covid potvrda također glasalo u parlamentu.

U Njemačkoj je pak proglašenje stanja epidemije u ožujku 2020. godine, koje je dosad više puta produljeno, omogućilo saveznoj i pokrajinskim vladama donošenje mjera za suzbijanje koronavirusa bez glasanja u parlamentu. Izvanredno stanje istječe 24. studenoga, a Semafor koalicija, koja bi po svemu sudeći mogla sastaviti novu njemačku vladu, stava je da se ono više ne bi trebalo produljivati i da se parlamentima mora vratiti njihova uloga.

Koronavirus u Njemačkoj

Koronavirus u Njemačkoj

Izvor: Profimedia / Autor: Alexander Pohl / ddp USA / Profimedia

Tri stranke koje pregovaraju o novoj njemačkoj vladi očito ne namjeravaju produljiti izvanrednu epidemiološku situaciju. Odluke ponovo mora donositi njemački Bundestag, a ne samo savezna vlada sa širokim ovlastima, naglasili su predstavnici triju stranaka Semafor koalicije.

O potpunom ignoriranju zakonodavne i sudske vlasti u Njemačkoj naveliko se u javnom prostoru lamentiralo još prošle godine.

'Moć više nije tamo gdje po ustavnoj definiciji pripada – u Bundestagu i u parlamentima njemačkih pokrajina. Njemačka kancelarka Angela Merkel i 16 premijera saveznih pokrajina dogovaraju između sebe sve antipandemijske mjere. Pa ako se oni dogovore – parlamenti nemaju što reći… Ipak je sve više glasova i iz redova vladajuće kršćanskodemokratsko-socijaldemokratske koalicije koji opominju da je došlo do disbalansa u podjeli vlasti na izvršnu, zakonodavnu i sudsku – mjesecima izvršna vlast donosi odluke mimo parlamenta i pravosuđa. Liberal Wolfgang Kubicki čak je upozorio da bi daljnje zaobilaženje Bundestaga u donošenju bitnih odluka u suzbijanju pandemije dovelo do 'trajnog oštećenja demokracije'. Dodao je da ustav važi i za vrijeme pandemije', pisao je Deutsche Welle u analizi stanja demokracije u listopadu 2020.

Podsjećaju na to da je na početku pandemije, u ožujku 2020., Bundestag dao posebne ovlasti ministarstvu zdravstva da u slučaju nužde donosi 'dekrete' sa zakonskom snagom.

U Mađarskoj je pak u parlamentu izglasan novi set koronarestrikcija koji, kako su prenosili europski mediji, omraženom mađarskom premijeru Viktoru Orbanu daje otvorene ruke da bez vremenskog ograničenja uvodi mjere, nazivajući to mogućnošću da donosi odluke 'dekretom'.

Viktor Orban

Viktor Orban

Izvor: Profimedia / Autor: European Union / Xinhua News / Profimedia

Zanimljivo, Mađarska je u sklopu borbe protiv koronavirusa donijela i odluku koja predviđa do pet godina zatvora za namjerno širenje dezinformacija kojima se potkopava napor mađarske vlade u suzbijanju epidemije.

U Španjolskoj je pak proglašenjem izvanrednog stanja vlada omogućila provođenje i donošenje covid restrikcija mimo parlamenta. Kasnije je tamošnji ustavni sud zaključio da je odluka bila protuustavna i da je vlada trebala od parlamenta tražiti potvrdu za produljenje izvanrednog stanja i mjera donesenih sukladno tome.

U Švedskoj nije zaobilažen parlament pa je tako vlada za pandemijsko ograničavanje rada gospodarskih subjekata i donošenje mjera slala zakone u parlament.

Slično je i u Austriji. Uvođenju covid potvrda 4. lipnja svoje 'da' reklo je Nacionalno vijeće austrijskog parlamenta.

  • +1

Covid u Austriji

Izvor: Xinhua News / Profimedia / Autor: Guo Chen

U Slovačkoj je pak proglašenjem izvanrednog stanja parlament lišen mogućnosti glasanja o pojedinim covid mjerama, pa tako i o uvođenju covid putovnice.

U Češkoj je isto omogućio tzv. pandemijski zakon, doduše izglasan u parlamentu, no prenio je mogućnost donošenja odluke na premijera i ministra zdravstva.

U Sloveniji se ni o covid mjerama ni o covid potvrdama ne odlučuje u parlamentu, već u vladi.

U Italiji je također u parlamentu izglasavano i produljivano izvanredno stanje, što je pak omogućilo vladi bez posebnog odobrenja predstavničkog tijela donošenje covid potvrda, čija je primjena od početka bila vrlo rasprostranjena. Bez njih na posao nisu mogli zaposlenici ni u javnom ni u privatnom sektoru.

  • +19
  • +16

Prosvjedi protiv covid potvrda u Italiji

Izvor: EPA / Autor: MASSIMO PERCOSSI

U Poljskoj se pak pravni okvir za donošenje mjera nije mijenjao od početka pandemije. I ondje proglašenje izvanrednog stanja omogućava vladi samostalno donošenje restrikcija.

S druge strane u Nizozemskoj je o covid potvrdama odlučio gornji dom parlamenta.

Belgija je zbog zakonskog okvira za donošenje covid restrikcija dobila packu suda. Naime prvostupanjski sud u Bruxellesu presudio je da belgijska država mora izmijeniti zakonski okvir za svoje mjere suzbijanja covida ili ukinuti sve restrikcije u roku od trideset dana nakon tužbe organizacija za ljudska prava. Liga za ljudska prava (LDH) pokrenula je krajem veljače hitan postupak kako bi osporila zakonitost upravljanja zdravstvenom krizom putem ministarskih izvršnih uredbi. Namjera joj je bila da se o restrikcijama raspravlja u parlamentu.

U Latviji pak parlament ima zadnju riječ dok u susjednoj Litvi mjere donosi isključivo vlada.

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: HZJZ

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!