zalihe na rezervi

Ruska vojska okrenula se bacanju 'glupih' bombi, prijeti li joj zaista nestašica precizno vođenih projektila?

  • Autor: An. S.
  • Zadnja izmjena 20.05.2022 19:32
  • Objavljeno 20.05.2022 u 19:32
Iskander-M

Iskander-M

Izvor: Profimedia / Autor: - / Sputnik

Rusija značajno manje koristi precizno vođene projektile tijekom udara na Ukrajinu posljednjih tjedana rata, što je navelo mnoge da zaključe kako im nestaje sofisticiranog oružja. Umjesto pametnih projektila, snage ruskog predsjednika Vladimira Putina okrenule su se bacanju nevođenih, 'glupih' bombi, što rezultira većim brojem civilnih žrtava

Visoki američki dužnosnik iz obrambenog sektora tamošnjim medijima nedavno je kazao da je primijećeno kako se Rusi sve više oslanjaju na korištenje običnih bombi. Prošlog tjedna dužnosnik Pentagona rekao je novinarima da je Rusija 'spržila dosta svoga precizno vođenog streljiva', dodajući da 'sankcije nagrizaju sposobnost Rusa da popune te zalihe...', piše Newsweek. Na početku invazije na Ukrajinu Rusija je često koristila precizne projektile.

Te rakete domaće proizvodnje odgovorne su za neke od najsmrtonosnijih ruskih napada u Ukrajini, uključujući udar na ukrajinski obalni grad Odesu i željezničku stanicu u istočnom ukrajinskom gradu Kramatorsku, gdje je projektilom Točka-U, prema izvještajima, ubijeno 57 i ranjeno najmanje 100 civila. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prije devet dana objavio je precizan podatak da je do tada Rusija ispalila na Ukrajinu 2154 projektila od početka invazije. Međutim ti napadi su posljednjih tjedana postali rjeđi, što je dovelo do nagađanja zapadnih dužnosnika, analitičara i medija da su zalihe raketa u Rusiji pri kraju.

'Više nema rafala dalekometnih krstarećih projektila i gotovo da nema udara Iskandera', rekao je nezavisni vojni analitičar Pavel Lužin za The Moscow Times. Taj medij je u opširnom tekstu proanalizirao pojavu te je došao do zaključka kako je moguće da Rusija ima problema s nabavom komponenti koji se proizvode na Zapadu i obnovom zalihe pametnih projektila. Konkretno, sustavi navođenja za precizne projektile sastoje se od poluvodiča i tranzistora koji se ne proizvode u Rusiji niti su dostupni u Kini, tvrdi James Lewis, analitičar Instituta za strateške i međunarodne studije u Washingtonu, za The Moscow Times.

'Dakle, osim ako Rusi nisu planirali unaprijed i uskladištili streljivo ili zapadnu mikroelektroniku, ili pak povećali proizvodnju prije rata, ostat će bez goriva kada je u pitanju precizno vođeno streljivo', rekao im je Lewis.

Šoping centar u Odesi pogođen ruskim projektilom

Šoping centar u Odesi pogođen ruskim projektilom

Izvor: Ukrinform / Shutterstock Editorial / Profimedia / Autor: N. N.

Ukrajinska obavještajna uprava (GUR) objavila je više izvješća o tome kako su sankcije povećale cijenu ratnog materijala i radne snage te spriječile Rusiju da uvozi elektroniku ključnu za proizvodnju modernog oružja. Ukrajinski obavještajci tvrde da su ta ograničenja omela proizvodnju ruskih raketa zemlja-zrak, tenkova i rad u brodogradilištima. Precizno vođene rakete dizajnirane su da budu iznimno točne. Opremljene su sustavima seeker, što im omogućuje promjenu putanje leta nakon lansiranja i pogađanje određenih meta s velikih udaljenosti. Ruski projektil Iskander-M, naprimjer, može putovati do 500 kilometara i pogoditi područje veličine bazena. Rusija je u Ukrajini do sada koristila niz pametnih projektila, što uključuje krstareće rakete Kh-101 i Kh-55 koje se lansiraju iz zrakoplova. Takve su rakete redovito viđane kako lete iznad glava Ukrajinaca na putu do svojih ciljeva, a korištene su u napadima na Odesu u travnju, kaže vojni analitičar Rob Lee.

Osim krstarećih projektila, Rusija je na Ukrajinu ispalila niz balističkih raketa s kopna, uključujući projektile Točka-U i Iskander-M. Dok su krstareće rakete samohodne pri podzvučnim brzinama, balističke rakete su mnogo brže jer koriste raketni motor pri lansiranju da ih pokreće u luku, uglavnom bez pogona, do cilja. Jedan od najpoznatijih ruskih balističkih projektila, Iskander-M, raketni je sustav kratkog dometa proizveden u gradu Kolomni u blizini Moskve. Iskander-M je sposoban nositi konvencionalne i nuklearne bojeve glave, a leti na visini od oko 50 kilometara. To je daleko više od krstarećih projektila kao što je Kh-101, koji putuju na visini negdje iznad krošnje drveća. Rusko ministarstvo obrane prošlog mjeseca objavilo je snimku vojnika koji ispaljuju Iskander-M na Ukrajinu. Prema državnoj novinskoj agenciji TASS, Iskander-M odgovoran je za napad na ukrajinsku bazu za obuku stranih vojnika dobrovoljaca u ožujku.

Osim toga, Rusija je ispalila mali broj krstarećih projektila Kalibr-M. Često korištene u Siriji, rakete Kalibr-M lansiraju se s brodova i imaju domet do 2000 kilometara. Ruska mornarica lansirala je rakete Kalibr s podmornice u Crnom moru ranije ovog mjeseca, navodi TASS. Precizno vođeno streljivo preferira se u modernom ratovanju zbog svoje učinkovitosti i sposobnosti da minimizira kolateralnu štetu. Napadi preciznih projektila također bi trebali uzrokovati manje civilnih žrtava.

Međutim postoje ozbiljna pitanja o učinkovitosti ruskih projektila. Ruski Kh-101 pokazao se vrlo nepouzdanim u Ukrajini, a američki dužnosnici procjenjuju da je Rusija pretrpjela stopu neuspjeha od 60 posto, navodi Reuters. Prema američkim dužnosnicima, mnoge ruske rakete niti ne dosegnu svoje ciljeve. Stručnjaci su primijetili da se Rusija prilikom udara na čeličanu Azovstalj u Mariupolju oslanjala na nenavođene bombe. Pad zaliha preciznog streljiva vjerojatno će značiti da Rusi traže alternative.

Zgrada regionalne uprave u Mikolajivu nakon udara ruskog projektila

Zgrada regionalne uprave u Mikolajivu nakon udara ruskog projektila

Izvor: Zuma Press / Profimedia / Autor: Vincenzo Circosta

Naprimjer, došlo je do porasta letova ruskih zrakoplova te su izveli operacije u ukrajinskom zračnom prostoru s nevođenim streljivom. To će vjerojatno značiti odgovarajući porast broja civilnih žrtava, kažu analitičari. Zelenski je rekao da je prošlog tjedna u ruskim zračnim napadima ubijeno 60 civila, među kojima su poginuli u školi u selu Bilohorivka.

'Koristit će zračne snage da udare na kopnene ciljeve i koristiti nenavođeno streljivo, što će uzrokovati veliku kolateralnu štetu', rekla je Dara Masicott, viša politička istraživačica u američkom think-tanku Rand Corporation, za The Moscow Times. Međutim u intervjuu za Interfax prošlog tjedna, potpredsjednik ruske vlade Juri Borisov odbacio je tvrdnje da Rusiji nestaje precizno navođenih projektila.

  • +4
  • +1

Raketni napad na Odesu

Izvor: SOPA Images Limited / Alamy / Alamy / Profimedia / Autor: N. N.

'Ako je vjerovati svemu što govore s druge strane, Rusija je trebala ostati bez projektila u ožujku. Ali iz nekog razloga to se nije dogodilo', rekao je Borisov Interfaxu. 'Vojno-industrijski kompleks opskrbljuje našu vojsku svim potrebnim rasponom projektila u potrebnim količinama. Zalihe modernih visokopreciznih projektila i streljiva dovoljne su za ispunjavanje svih zadaća koje su dodijeljene Oružanim snagama Rusije.' Borisov je također odbacio izvješća da su ruske rakete bile netočne i da nisu pogodile predviđene ciljeve. On je za Interfax rekao da je oružje potvrdilo svoju učinkovitost i točnost, 'što je omogućilo da se s velikom preciznošću pogode objekti vojne infrastrukture diljem Ukrajine i na taj način minimiziraju civilne žrtve'.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!