Kad ruski aktivist Vladimir Osečkin želi odvesti djecu u školu ili otići u trgovinu, zove policiju. Osečkin od 2022. živi pod zaštitom jer francuske vlasti vjeruju da ga Rusija pokušava ubiti. U travnju 2025. skupina Rusa nekoliko je sati nadzirala njegov dom i okolicu u jugozapadnoj Francuskoj, snimajući fotografije i videozapise, navodi Associated Press pozivajući se na sudske dokumente koje je imao na uvid. Francuske vlasti sumnjaju da je riječ bila o pripremi atentata.

Osečkin je rekao i da se nekoliko godina ranije na zidu njegova doma pojavila crvena točka, za koju je mislio da je laserski nišan.

Slični slučajevi zabilježeni su i drugdje u Europi. Litavske vlasti prošle su godine spriječile zavjere za ubojstvo litavskog pristaše Ukrajine i jednog ruskog aktivista. U Njemačkoj su razbijene dvije zavjere: jedna protiv čelnika njemačke tvrtke koja proizvodi oružje i opskrbljuje Ukrajinu, a druga protiv ukrajinskog vojnog dužnosnika.

Poljske vlasti uhitile su 2024. muškarca za kojega tvrde da je sudjelovao u planiranju atentata na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Iste je godine u Španjolskoj ubijen ruski pilot helikoptera koji je prebjegao, a ruski operativci smatraju se glavnim osumnjičenima.

Amen iz Kremlja

Ruske dužnosnike već se dugo optužuje da pokušavaju ušutkati protivnike u inozemstvu. No tri zapadna obavještajna dužnosnika iz različitih zemalja rekla su AP-u da se kampanja ciljanih ubojstava pojačala nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Prema njihovim tvrdnjama, ruske sigurnosne službe sada otvorenije biraju mete. Uz vojne prebjege, ciljaju i ruske aktiviste te strane pristaše Ukrajine. Sva trojica dužnosnika govorila su anonimno jer je riječ o osjetljivim informacijama.

‘Ova kampanja nije slučajna’, rekao je jedan viši europski obavještajni dužnosnik. ‘Postoji političko odobrenje.’

Obavještajni dužnosnici, bivši visoki britanski protuteroristički dužnosnik i litavski tužitelji povezuju tu kampanju sa širim ruskim pokušajima potkopavanja europskih zemalja koje podupiru Ukrajinu. AP navodi da je od početka rata u Europi zabilježio 191 čin sabotaže, paleža i drugih oblika ometanja koje zapadni dužnosnici povezuju s Rusijom.

Mnogi optuženi u tim slučajevima navodno su vrbovani kao jeftini posrednici ruskih obavještajnih službi. Prema francuskim sudskim dokumentima, izjavama dužnosnika i podacima litavskog tužiteljstva, Moskva sada isti model koristi i za napade na osobe koje smatra neprijateljima u inozemstvu.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je AP-u da ne vidi ‘nikakvu potrebu’ za komentarom. Ruski dužnosnici ranije su odbacivali optužbe da Moskva stoji iza pokušaja ubojstava svojih protivnika u inozemstvu.

Osečkin pod zaštitom Francuske

AP je razgovarao s trojicom ljudi koji su bili mete: Osečkinom, litavskim aktivistom Valdasom Bartkevičiusom i Ruslanom Gabbasovim, koji se zauzima za neovisnost Baškortostana, ruske regije u blizini Kazahstana.

Prema francuskim sudskim dokumentima, trojica od četvorice muškaraca koje je francuska policija privela zbog zavjere protiv Osečkina otputovala su u travnju 2025. u Biarritz, gdje on živi. Ondje su nadzirali njegovu kuću ‘s ciljem njegova ubojstva i naknadnog zastrašivanja svih političkih protivnika ruskih vlasti koji žive u Francuskoj’.

Sva četvorica rođena su u ruskoj republici Dagestanu. Jedan od njih ima više kaznenih osuda, dok je drugi rekao da ga je uhitila ruska domaća sigurnosna služba te da je pobjegao iz zemlje kako bi izbjegao slanje u Ukrajinu.

Osečkin je prije više godina osnovao organizaciju za zaštitu prava zatvorenika i vodi projekt koji razotkriva zlostavljanja u ruskom zatvorskom sustavu. Kaže da su se prijetnje pojačale nakon što je počeo istraživati navodne ruske zločine u Ukrajini i pomagati ruskim vojnim prebjezima u bijegu. U Francusku se preselio 2015., a pod policijsku zaštitu stavljen je sedam godina poslije, nakon što su francuske vlasti dobile informacije da mu je život ugrožen.

‘Da nije njih, vjerojatno bih bio ubijen’, rekao je Osečkin.

Zavjere u Litvi

U Litvi je Gabbasov, aktivist iz Baškortostana, u veljači 2025. pronašao Appleov AirTag skriven na svom automobilu. Policija mu je rekla da uređaj ne uklanja, nego je pratila osobe koje su pratile njega.

Nekoliko tjedana poslije, dok je sa suprugom i petogodišnjim sinom bio na obilježavanju litavske neovisnosti od Sovjetskog Saveza, policija ga je nazvala i rekla mu da se ne vraća kući.

Sljedećeg dana, rekao je Gabbasov, policajci su mu kazali da je u blizini njegove kuće uhićen ubojica koji ga je čekao s pištoljem.

Litavske vlasti ponudile su mu mogućnost potpunog ‘nestanka’ — promjenu imena, preseljenje i prestanak javnog rada. Odbio je. Rekao je da ga mnogi ljudi iz njegove većinski muslimanske matične regije, smještene blizu Kazahstana, vide kao jednog od predvodnika kampanje za neovisnost. Prema Gabbasovu, regija je važna Kremlju zbog zlatnih rezervi i zbog toga što je velik broj njezinih muškaraca poslan u rat u Ukrajini.

‘Ne mogu ih sve izdati tako da jednostavno nestanem, osobito ne iz straha’, rekao je Gabbasov, dodajući da bi to išlo u prilog Moskvi.

‘Koja je njima razlika?’ rekao je, govoreći o ruskim sigurnosnim službama. ‘Mogli bi me ubiti ili bih se mogao sakriti od svih i prestati se baviti političkom aktivnošću. Upravo to žele.’

Litavske vlasti sličnu su ponudu dale i Bartkevičiusu, nakon što su, prema njegovim riječima, u ožujku 2025. otkrile zavjeru da ga se ubije bombom postavljenom u poštanski sandučić.

Ni za njega nestanak iz javnosti nije bio prihvatljiv. Bartkevičius prikuplja novac za Ukrajinu, a poznat je po proturuskim istupima, uključujući mokrenje po ruskom ratnom spomeniku. Nestanak bi, rekao je, bio ‘društvena smrt’.

Litavski tužitelji optužili su 13 osoba iz najmanje sedam zemalja za sudjelovanje u dvije zavjere. Riječ je o dijelu šireg skupa slučajeva u kojima je u Europi tijekom posljednjih godinu dana najmanje 20 osoba uhićeno, optuženo ili identificirano kao uključeno u slične planove.

Prema litavskim tužiteljima, osobe uključene u te slučajeve izravno je vodila ruska vojna obavještajna služba. Neki od osumnjičenih imali su veze s ruskim organiziranim kriminalom i mogli bi biti povezani s drugim slučajevima paleža i špijunaže u Europi.

U fokusu posrednici

Moskvin prelazak na korištenje posrednika može se pratiti od ranijeg pokušaja atentata, rekao je za AP Dominic Murphy, bivši zapovjednik protuterorističke jedinice londonske policije.

Godine 2018. bivši ruski špijun Sergej Skripal otrovan je živčanim otrovom u Salisburyju u Engleskoj. Britanska vlada za napad je optužila Moskvu i pripadnike ruske vojne obavještajne službe. Nakon toga su Velika Britanija i druge zapadne zemlje protjerale stotine ruskih diplomata i obavještajaca, što je otežalo djelovanje ruskih operativaca u Europi, rekao je Murphy.

Jedan zapadni obavještajni dužnosnik rekao je da činjenica da je većina javno poznatih zavjera nakon 2022. spriječena može upućivati na to da je Moskvi teže provoditi takve operacije preko posrednika nego preko vlastitih časnika. No pokušaji ubojstava, dodao je, mogu imati i druge ciljeve: zastrašivanje protivnika Kremlja i iscrpljivanje europskih policijskih resursa.

Kao primjer je naveo slučaj Maksima Kuzminova, pilota helikoptera koji je prebjegao iz Rusije, a poslije je ubijen u Španjolskoj. Prije smrti, na ruskoj državnoj televiziji prijetili su mu maskirani muškarci u vojnim odorama.

Zbog toga, rekao je europski obavještajni dužnosnik, mete nikada neće biti potpuno sigurne.

‘Čak i ako jednom spriječite operaciju, i dalje morate biti spremni za novi udar’, rekao je.