Analiza se temelji na oko 800 stranica ruskih ugovora i popisa opreme koje je objavila hakerska skupina Black Moon, poznata po protivljenju agresivnim vladinim politikama. Autentičnost dokumenata nije moguće neovisno potvrditi, no RUSI i Associated Press ističu da se čine vjerodostojnima, iako neki dijelovi mogu biti izostavljeni ili izmijenjeni.

Dokumenti uključuju nacrte ugovora i zapisnike sa sastanaka kineskih i ruskih delegacija u Moskvi, te rasporede plaćanja i isporuke. Prema njima, Moskva je pristala prodati Kini 37 lakih amfibijskih jurišnih vozila opremljenih automatskim topovima, 11 lakih amfibijskih protutenkovskih samohodnih topova, 11 zračnodesantnih oklopnih transportera te nepoznat broj zapovjednih i izvidničkih vozila., ukupne vrijednosti od više od 210 milijuna dolara.

Kina je tražila da sva vozila budu prilagođena za korištenje kineskih komunikacijskih sustava i streljiva. Uz to, Rusija se obvezala obučavati kineske postrojbe te isporučiti opremu za cijeli jedan desantni bataljun, piše Washington Post.

Posebno se spominje sustav Dalnolyot, padobranska tehnologija koja omogućava spuštanje tereta do 190 kilograma s visina do 8.000 metara, pri temperaturama do -60 °C. Takvi sustavi omogućili bi specijalnim postrojbama da izvan radara uđu duboko na neprijateljski teritorij, pa i na Tajvan, navodi RUSI.

Rusko iskustvo i kineske ambicije

Autori izvještaja smatraju da je najveća vrijednost suradnje upravo u prenošenju ruskog znanja i taktike. Rusija ima desetljeća iskustva s padobranskim postrojbama, dok Kina tek razvija vlastiti program. 'Moskva bi mogla ubrzati kineski program za 10 do 15 godina', kaže suautor izvješća Oleksandr Danylyuk.

Iako dokumenti ne spominju izravno Tajvan, RUSI upozorava da bi ovakva suradnja mogla ubrzati kineske pripreme za eventualnu invaziju. Visoki američki dužnosnici ranije su navodili da je predsjednik Xi Jinping naredio vojsci da bude spremna za invaziju do 2027. godine.

Rusija je u veljači 2022. pokušala padobranskim snagama zauzeti aerodrom Hostomel kod Kijeva, no operacija je propala. Zapadni analitičari ističu da Moskva nije uspjela uspostaviti 'zračni most', zbog čega se očekivana brza pobjeda pretvorila u dugotrajan rat.

Upravo ta iskustva, tvrde analitičari, Kini mogu poslužiti kao lekcija za eventualnu vojnu operaciju na Tajvanu; prvo bi trebalo neutralizirati zračne obrambene sustave otoka i dovoljno brzo iskrcati vojsku i tehniku da bi se spriječila mobilizacija tajvanskih snaga.

Geopolitički motivi

Prema RUSI-ju, Rusija suradnjom s Kinom želi osigurati sredstva za rat u Ukrajini, ali i potencijalno uvući Peking u sukob s Washingtonom oko Tajvana, čime bi se pažnja SAD-a odvratila od istočne Europe.

Kineski vojni analitičari naglašavaju da Kina ima moderniju opremu od Rusije, no Moskva raspolaže bogatim borbenim iskustvom. Stručnjaci pak ističu da bi Peking vjerojatno iskoristio rusku tehnologiju i znanje za vlastiti razvoj, uključujući izviđanje, nadzor i obavještajne kapacitete ključne za suvremeno ratovanje.

Za sada nije jasno jesu li sredstva već isplaćena i je li oprema isporučena, no dokumenti ukazuju da je proces započeo. Ministarstva obrane Rusije, Kine i Tajvana nisu odgovorila na zahtjeve za komentar.