Još u travnju Trump je uvodio astronomske carine od 145 posto na kinesku robu i tvrdio da je Kina desetljećima 'varala' američko gospodarstvo. Samo nekoliko mjeseci kasnije ton je blaži: odgodio je nove carine, pohvalio predsjednika Xi Jinpinga kao 'snažnog vođu' i najavio mogućnost američko-kineskog sastanka na vrhu već ove jeseni.

Istovremeno, Indija i Brazil suočavaju se s carinama do 50 posto, dok je prosječna stopa za Kinu pala na oko 30 posto.

Razlozi su, kažu analitičari, prvenstveno ekonomski i politički, piše DW. Trump želi izbjeći rast cijena u vrijeme kada američki trgovci pune skladišta kineskom robom za blagdansku sezonu. Osim toga, kupuje vrijeme za pregovore o širem sporazumu koji bi obuhvatio tehnologiju, energiju i rijetke zemne metale - sirovine ključne za američku industriju.

Kineski adut: Rijetki zemni metali

Najveća snaga Pekinga leži upravo u kontroli tržišta rijetkih zemnih metala, nužnih za proizvodnju električnih vozila, pametnih telefona i vojnih sustava. Kina drži oko 60 posto svjetske proizvodnje i gotovo 90 posto prerade, što je američku industriju učinilo izrazito ranjivom.

Kada je Washington uveo rekordne carine, Kina je odgovorila ograničavanjem izvoza sedam rijetkih metala i trajnih magneta - što je pogodilo sve, od automobilskih proizvođača do vojnih kompanija.

Tehnološki rat i soja

Washington istovremeno pokušava ograničiti kineski pristup naprednim čipovima za umjetnu inteligenciju te smanjiti kineski uvoz ruske nafte prijetnjom sekundarnih sankcija. Trump, s druge strane, inzistira da Peking kupuje višestruko veće količine američke soje, što bi umirilo američke poljoprivrednike.

Peking pak traži smanjenje carina u području tehnologije i jamstva za pristup američkim čipovima, a paralelno blokira korištenje najnovijih Nvidijinih procesora na svom tržištu - želeći pokazati da nije ovisan o SAD-u.

Indija i Brazil kao 'kolateralna šteta'

Za razliku od Kine, Indija nema ni ekonomsku moć ni presudnu ulogu u američkoj industriji. Stoga je New Delhi postao lakša meta: suočava se s carinama do 50 posto, uključujući dodatne namete na uvoz ruske nafte.

Profesor Antonio Fatas s INSEAD-a ocjenjuje da 'Indija nema ni veličinu, ni utjecaj Kine, niti sposobnost zadati ozbiljnu štetu američkom gospodarstvu'. Stoga joj preostaje suradnja sa saveznicima u pokušaju da izbori povoljnije uvjete.

Trumpova nepredvidljivost

Iako ublažava ton prema Pekingu, Trump paralelno zadržava pritisak: kineski izvoznici sve češće svoju robu plasiraju preko Vijetnama, Malezije i Tajlanda kako bi zaobišli američke carine.

Analitičar Han Shen Lin upozorava da Trumpovu strategiju uvijek prati doza nepredvidljivosti: 'SAD ostaje najveće svjetsko tržište i taj faktor uvijek može iznenaditi pregovarače.'

Drugim riječima, dok se Washington i Peking pripremaju za nastavak trgovinskih pregovora, jedno je sigurno - nikad se ne zna kakav će potez Trump povući sutra.