Dok, prema izvješćima za 2024. godinu, čak 37 posto osoba starijih od 65 godina u Hrvatskoj živi u riziku od siromaštva, institucionalna skrb i pomoć u kući mnogima su nedostupni, a domovi imaju kapaciteta za tek 3,5 posto starijeg stanovništva
"Domovi za starije osobe raspolažu kapacitetima za tek 3,5 posto te populacije, što je niže od prosjeka u Europskoj uniji. Istodobno, cijene smještaja u 2024. porasle su i do 40 posto, uključujući i one u decentraliziranim domovima, čineći ih sve nedostupnijima, osobito osobama s nižim primanjima", ističe pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.
Dodaje da manje smještajnih kapaciteta od Hrvatske imaju još samo Rumunjska i Bugarska.
Ni socijalne usluge pomoći u kući, koje bi trebale omogućiti starijima da ostanu u vlastitom domu, nisu široko dostupne. Pravobraniteljica ističe da se te usluge uglavnom financiraju kroz projekt Zaželi, ali da zbog manjka radnika i niskih plaća mnogi građani ipak ostaju bez njih.
Upozorava i na to da društvene organizacije koje provode ove usluge redovito prijavljuju nedostatak osoblja i poteškoće u terenskom radu.
vezane vijesti
Tuširanje jednom u dva tjedna
"Nedostatak djelatnika je ogroman problem kad govorimo o domovima za starije i nemoćne. Teško je precizno odrediti broj takvih prijava jer nedostatak zaposlenih, u prvom redu medicinskog osoblja i njegovatelja, izravno ili neizravno utječe odnosno povezan je s cijelim nizom problema, o kojima dobivamo pritužbe", kaže Šimonović Einwalter.
U terenskom obilasku naišla je na zabrinjavajuće primjere postupka prema korisnicima domova.
"U jednom od domova, stariji su se kupali tek tri, četiri puta mjesečno, a u drugom samo jednom u dva tjedna", navodi.
"Prema standardima Europskog odbora za sprječavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT), korisnike je potrebno tuširati barem dva puta tjedno, a po potrebi i češće, kako ne bi došlo do nečovječnog postupanja", pojašnjava.
Dodaje i primjere korisnika koji tjednima ne izlaze iz zatvorenih prostora jer ih nema tko izvesti na svježi zrak te onih koji leže u mokroj posteljini, s nezacijeljenim ranama, bez adekvatne njege.
Ozbiljne povrede ljudskih prava
Osim fizičke njege, ozbiljno se zanemaruje i privatnost, prilikom njege nepokretnih osoba bez paravana ili uz otvorena vrata sobe.
"Sve to ukazuje na ozbiljne povrede ljudskih prava starijih osoba", kaže Šimonović Einwalter.
I pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić potvrđuje da je problem nedostatka njegovatelja izuzetno raširen, osobito u ruralnim krajevima.
"Nedostatak kadra ograničava samostalnost osoba s invaliditetom, pristup uslugama i njihovu uključenost u zajednicu", upozorava. Ističe i da mnogi korisnici s pravomoćnim rješenjem mjesecima čekaju osobnog asistenta.
Jurišić također naglašava da Zakon o osobnoj asistenciji hitno treba evaluaciju jer sve više korisnika čine stariji s kompleksnim zdravstvenim potrebama, za koje osobna asistencija nije dovoljna.
"Potrebna je kombinacija usluga, uključujući zdravstvenu njegu, i preciznije ciljanje stvarnih potreba", kaže.
Mjere pokrenute
Iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kažu da prepoznaju važnost unaprjeđenja dugotrajne skrbi i kažu da intenzivno rade na tome.
Operativni plan razvoja integrirane dugotrajne skrbi za razdoblje 2025 - 2030., izrađen u suradnji sa Svjetskom bankom, navode, predviđa niz mjera, od mapiranja potreba za kadrovima do edukacije i zapošljavanja njegovatelja putem sustava vaučera.
Do sada je, ističu iz ministarstva, više od tisuću osoba započelo obrazovanje za njegovatelja, a plaće su povećane za oko 70 posto u odnosu na 2023. godinu.
Plan predviđa i osnivanje nacionalnog međusektorskog tijela koje će pratiti provedbu mjera, kao i podršku za neformalne skrbnike, kroz osposobljavanje, psihosocijalnu pomoć, zdravstvenu skrb i uslugu "Odmor od skrbi".
"Putem sustava vaučera polaznici mogu steći i vještine iz područja pružanja usluga osobne asistencije pohađanjem programa za osobnog asistenta i za komunikacijskog posrednika. Obrazovanje za pružanje usluge osobne asistencije provodi se kroz programe neformalnog obrazovanja odraslih za stjecanje kompetencija potrebnih za rad", navode.
Provedba kasni
Unatoč navedenim pomacima, pravobraniteljske institucije upozoravaju da su promjene prespore u odnosu na sve veće potrebe.
Pučka pravobraniteljica ističe da su preporuke o zapošljavanju i jačanju kadrovske strukture dane još prije nekoliko godina, no da sustavna politika još nije zaživjela.
Posebno upozorava na pravnu prazninu u pritužbama i na to da korisnici u većini domova, osobito privatnih, nemaju jasno propisan postupak za podnošenje pritužbi ili žalbi.
"Prava starijih osoba još su uvijek uvelike neprepoznata", kaže pravobraniteljica.
Tome u prilog govori činjenica da uz sve brojne konvencije koje se odnose na ljudska prava, još ne postoji međunarodna konvencija o pravima starijih. Dobra vijest je, dodaje, da se u okviru UN-a upravo kreće u njezinu pripremu, što bi državama članicama moglo donijeti niz novih obveza.
Šimonović Einwalter ističe i da vjeruje da bi velika većina starijih osoba u Hrvatskoj najradije ostala u svom domu do kraja života. Drži da bi im država to trebala i omogućiti, i to kroz primjerene mirovine, snažan sustav socijalne skrbi i zdravstva, ali i razvoj prometne infrastrukture i druge strateške smjerove.
