Europski čelnici i američki dužnosnici okupili su se u utorak u Elizejskoj palači u Parizu na sastanku tzv. 'Koalicije voljnih', na kojem se raspravlja o dugoročnim, obvezujućim sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu u slučaju buduće ruske agresije, dok su istodobno vodeće europske države u zajedničkoj izjavi jasno poručile da Grenland pripada Danskoj i da se o njegovoj budućnosti može odlučivati isključivo u Kopenhagenu i Nuuku
Sastanak se održava u iznimno napetom geopolitičkom trenutku, nakon američke vojne operacije u Venezueli i izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa o mogućem preuzimanju Grenlanda, što je izazvalo ozbiljnu zabrinutost među europskim saveznicima.
'Grenland pripada svom narodu i samo Danska i Grenland odlučuju o pitanjima koja ih se tiču', navodi se u zajedničkoj izjavi koju su potpisali francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Friedrich Merz, talijanska premijerka Giorgia Meloni, poljski premijer Donald Tusk, španjolski Pedro Sanchez, britanski Keir Starmer i danska premijerka Mette Fredriksen.
'Sigurnost na Arktiku mora se postići zajednički, u suradnji sa saveznicima NATO-a, uključujući Sjedinjene Američke Države, poštivanjem načela Povelje UN-a, uključujući suverenitet, teritorijalni integritet i nepovredivost granica. To su univerzalna načela i nećemo ih prestati braniti', kaže se u izjavi.
Dodaje se da su Sjedinjene Američke Države ključni partner u tome nastojanju, kao saveznik NATO-a i putem obrambenog sporazuma između Kraljevine Danske i Sjedinjenih Američkih Država iz 1951. godine. Europski čelnici kažu da je sigurnost Arktika ključni prioritet za Europu i za međunarodnu i transatlantsku sigurnost.
'NATO je jasno dao do znanja da je arktička regija prioritet i europski saveznici pojačavaju svoje djelovanje. Mi i mnogi drugi saveznici povećali smo svoju prisutnost, aktivnosti i ulaganja kako bismo Arktik održali sigurnim i odvratili protivnike. Kraljevina Danska – uključujući Grenland – dio je NATO-a', kaže se u izjavi.
vezane vijesti
Reakcije na Trumpove izjave
Američki predsjednik Trump proteklog je vikenda ponovno otvoreno govorio o Grenlandu, ustvrdivši da je otok 'iznimno strateški važan' te da je 'prekriven ruskim i kineskim brodovima', kao i da je Grenland potreban SAD-u iz perspektive nacionalne sigurnosti.
Danska premijerka Mette Frederiksen odgovorila je kako SAD 'nema pravo anektirati' danski teritorij te upozorila da bi američki napad na saveznicu iz NATO-a značio da bi 'sve stalo, uključujući i Savez koji desetljećima jamči sigurnost Europe'. Sličnu poruku poslao je i poljski premijer Donald Tusk, naglasivši da Danska može računati na 'punu europsku solidarnost' te da bi svaki napad jedne članice NATO-a na drugu doveo u pitanje samu svrhu Saveza.
Drugi ključni dio sastanka u Parizu odnosi se na Ukrajinu. Prema nacrtu zajedničke izjave 'Koalicije voljnih', u koji je imao uvid Reuters, europske bi se države obvezale na 'politički i pravno obvezujuća jamstva' za zaštitu Ukrajine u slučaju budućeg oružanog napada Rusije, s ciljem 'obnove mira', prenosi Guardian.
Ta jamstva mogla bi uključivati korištenje vojnih sposobnosti, obavještajnu i logističku potporu, diplomatske inicijative te dodatne sankcije protiv Rusije. Nacrt još mora dobiti konačno odobrenje sudionika sastanka.
Dolazak Zelenskog i američke delegacije
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski stigao je u Elizejsku palaču nešto prije podneva, gdje ga je dočekao francuski predsjednik Emmanuel Macron. Zelenski sudjeluje na sastanku zajedno s europskim čelnicima i američkim izaslanstvom, u kojem su posebni izaslanik SAD-a Steve Witkoff i Trumpov zet Jared Kushner. Sudjeluje i hrvatski premijer Andrej Plenković.
Američku delegaciju prvotno je trebao predvoditi državni tajnik Marco Rubio, no on je u posljednji trenutak odustao zbog aktualne vojne operacije SAD-a u Venezueli.
Na sastanku sudjeluju i čelnici Kanade, Njemačke i Danske, a glavna rasprava započela je u poslijepodnevnim satima. Očekuje se da će se razgovarati i o budućem članstvu Ukrajine u Europskoj uniji, kao i o mogućim europskim vojnim raspoređivanjima izvan prvih crta bojišnice radi odvraćanja nove ruske agresije.
