Grenland je dio kraljevine Danske, ali je uglavnom autonoman i nije u Europskoj uniji. Strateški je važan zbog bogatstva sirovinama i služi kao baza za vojnu kontrolu Arktika. Donald Trump je više puta rekao da SAD treba kontrolirati Grenland zbog nacionalne sigurnosti, a taj stav je ponovio i tijekom vikenda.

Dodatno je tako zaoštrio retoriku o preuzimanju Grenlanda, unatoč upozorenjima da bi takav potez mogao ozbiljno ugroziti Sjevernoatlantski savez (NARO). Trump već mjesecima javno i jasno ističe svoju ambiciju da Sjedinjene Države preuzmu kontrolu nad tim mineralima bogatim arktičkim teritorijem, iako su SAD i Danska saveznice unutar NATO-a.

Govoreći nakon američke operacije u kojoj je zarobljen venezuelanski čelnik Nicolás Maduro, Trump je u intervjuu za The Atlantic izjavio da je Grenland 'potreban SAD-u za obranu'. Njegove riječi izazvale su oštre reakcije u Kopenhagenu i među europskim saveznicima.

Danska premijerka Mette Frederiksen upozorila je da bi američka invazija na Grenland imala dalekosežne posljedice. 'Ako do toga dođe, sve staje – uključujući i NATO te sigurnosni poredak uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata', poručila je te naglasila da SAD nema pravo anektirati nijednu zemlju unutar Kraljevine Danske. 'Grenland nije na prodaju', dodala je.

Podršku Danskoj dao je i britanski premijer Keir Starmer, istaknuvši da se o budućnosti Grenlanda može odlučivati isključivo u okviru Grenlanda i Danske. 'Danska je bliska europska i NATO saveznica', rekao je Starmer za Sky News.

Nema znakova popuštanja

No Trump ne pokazuje znakove popuštanja. U razgovoru za NBC News izjavio je da je Grenland 'ključan za nacionalnu sigurnost SAD-a i Europe', dodavši kako nema precizan vremenski okvir za djelovanje, ali da je 'vrlo ozbiljan' u svojim namjerama.

Grenland je poluautonomni teritorij pod danskim suverenitetom, a SAD ondje već imaju vojnu bazu. No među lokalnim stanovništvom nema puno potpore ideji američkog preuzimanja. To se pokazalo i tijekom prošlogodišnjeg posjeta američkog potpredsjednika JD Vancea, koji je dočekan prilično hladno, dok je zapovjednik američke baze kasnije smijenjen nakon kritika Vanceovih izjava.

No zato vlada optimizam među onima koji podupiru Trumpove ambicije u Grenlandu. Jørgen Boassen, najglasniji Trumpov zagovornik na otoku, tvrdi da je američki interes 'velika prilika i novi početak' za Grenland. Boassen, poznat po kolekciji MAGA kapa i majicama s Trumpovim likom, kaže da Grenlanđani žele veću neovisnost od Danske i 'danskih elita' koje, kako tvrdi, ne razumiju lokalni jezik ni kulturu.

No ankete ne pokazuju široku potporu ideji zamjene danske zastave američkom. Boassen tvrdi da se mnogi boje javno izraziti potporu aneksiji zbog profesionalnih i političkih posljedica.

Bivši britanski ministar obrane Ben Wallace upozorio je da bi američka aneksija Grenlanda predstavljala 'vrlo, vrlo ozbiljnu krizu za NATO'. Dodao je da bi takav potez mogao ohrabriti ruskog predsjednika Vladimira Putina, šaljući poruku da međunarodno pravo vrijedi samo za slabije.

Trump je svoje stajalište pokušao opravdati pozivanjem na Monroe Doctrine, koju je preimenovao u 'Donroe doktrinu', tvrdeći da je američka dominacija u zapadnoj hemisferi neupitna. Ta je interpretacija dodatno zabrinula europske saveznike, osobito u kontekstu aktualnih sigurnosnih napetosti.

U međuvremenu, europski čelnici okupljaju se u Parizu na summitu saveznika Ukrajine, koji organizira francuski predsjednik Emmanuel Macron. Grenland se pritom sve češće spominje kao nova potencijalna točka razdora unutar zapadnog saveza, ali i test granica američke moći u odnosima s najbližim partnerima.

Što kaže Bruxelles?

Reakcija Bruxellesa pokazuje koliko je Europskoj uniji teško zauzeti čvrst stav prema američkom predsjedniku, osobito kada je riječ o teritoriju koji ima stratešku, sigurnosnu i geopolitičku težinu.

Europska komisija pokušala je u ponedjeljak jasno razdvojiti američku akciju u Venezueli od Trumpove retorike o Grenlandu. Glavna glasnogovornica Komisije Paola Pinho poručila je da je ključna razlika u tome što je Grenland saveznik SAD-a i teritorij obuhvaćen sigurnosnim kišobranom NATO-a.

'U potpunosti stojimo uz Grenland i ne vidimo nikakvu usporedbu s onim što se dogodilo u Venezueli', naglasila je, no pritom nije ponudila odgovor na pitanje kako bi EU u praksi spriječio eventualni američki potez.

Sličan ton stigao je i iz Nuuka. Premijer Grenlanda Jens-Frederik Nielsen odbacio je svaku paralelu s Venezuelom, podsjetivši da je Grenland demokratsko društvo, ali je najavio zaoštravanje retorike. 'Dosta je. Nema više pritisaka, nema insinuacija, nema fantazija o aneksiji', poručio je.

Arktička slagalica

Interes velikih sila za Arktik posljednjih godina ubrzano raste, a Grenland – bogat mineralima i s postojećom američkom vojnom bazom – postao je jedna od najpoželjnijih strateških točaka. Iako ima široku autonomiju, Grenland nije dio EU-a još od 1985., no njegovi stanovnici imaju državljanstvo Unije preko Danske.

Trump je proteklog vikenda izjavio da je Grenland 'nužan za nacionalnu sigurnost', tvrdeći da je područje okruženo ruskim i kineskim brodovima. Iako Rusija posljednjih godina jača vojnu prisutnost u Arktiku, a Kina povremeno sudjeluje u zajedničkim patrolama s Moskvom, sigurnosni stručnjaci ističu da u neposrednoj blizini Grenlanda zasad nema ozbiljne vojne aktivnosti.

Danska i Grenland uporno ponavljaju da teritorij nije na prodaju te da o njegovoj budućnosti mogu odlučivati isključivo njegovi građani. Europska komisija dodatno je odbacila Trumpovu tvrdnju da EU-u 'treba' da SAD 'posjeduje' Grenland, naglasivši da to 'ni u kojem slučaju nije stajalište Unije'.

Strah od odmazde i nervoza

Umjerenost europskih reakcija odražava širi problem: strah da bi otvoreno suprotstavljanje Trumpu moglo izazvati američku odmazdu bilo kroz trgovinske mjere, bilo kroz smanjenje potpore Ukrajini. Zbog toga Bruxelles zasad bira - oprez.

Slično razmišlja i NATO. Saveznici pokušavaju ne provocirati Washington, iako Trumpove izjave sve više izazivaju nelagodu unutar Saveza. Jedan viši diplomat iz NATO-a je, govoreći anonimno za Politico, poručio da Savez u potpunosti podupire Dansku i razumije razinu njezine zabrinutosti.

Drugi diplomati smatraju da bi situacija mogla biti povod za jačanje savezničke vojne prisutnosti u Arktiku, čime bi se istodobno adresirale američke sigurnosne brige. No stručnjaci upozoravaju da bi američki vojni upad na teritorij saveznika predstavljao presedan bez presedana u povijesti NATO-a.

Analitičar Ed Arnold iz Kraljevskog instituta za obrambene studije upozorava da bi takav scenarij predstavljao 'egzistencijalnu prijetnju' Savezu. 'To bi gotovo sigurno značilo kraj NATO-a kakvog poznajemo', zaključuje.

U međuvremenu, pojedini europski političari zagovaraju konkretnije poteze. Francuski europarlamentarac Raphaël Glucksmann predložio je osnivanje stalne europske vojne baze na Grenlandu, što bi, smatra, poslalo jasnu poruku odlučnosti i Washingtonu i ostatku svijeta.

Danci razrađuju scenarij

Danski dužnosnici i sigurnosni stručnjaci već mjesecima razrađuju scenarij koji je donedavno zvučao gotovo nezamislivo. Prema njihovoj procjeni, Donald Trump bi u kasnim večernjim satima, putem objave na Truth Socialu, jednostavno mogao proglasiti da je Grenland – poluautonomni teritorij unutar Kraljevine Danske – postao američki 'protektorat'.

Budući da ni Danska ni njezini europski saveznici nemaju vojnu snagu kojom bi spriječili Sjedinjene Države da zauzmu otok, otpor bi bio gotovo nemoguć. A u trenutku kada vodeća članica NATO polaže pravo na suvereni teritorij druge države, Savez bi se našao u potpunoj blokadi.

U tom hipotetskom, ali ujedno i slijedu događaja o kojem se sve ozbiljnije govori, Trump bi se pozvao na logiku da je 'posjed devet desetina zakona' i jednostavno objavio da Grenland sada pripada Sjedinjenim Državama. Takve su ideje, kako navode danski dužnosnici i sigurnosni analitičari, do prošlog petka djelovale pretjerano. No to se promijenilo s napadom na Venezuelu.

Već mjesecima Danska s nelagodom promatra mogućnost da Trumpova administracija pokuša anektirati Grenland, bilo silom, političkim pritiskom ili pokušajem da se lokalno stanovništvo – njih oko 56.000 – pridobije obećanjima o budućim prihodima od rudarstva. Nakon događaja u Venezueli, ti su se strahovi naglo pojačali.

Nedugo nakon što su američke snage zarobile Madura, Katie Miller, bivša dužnosnica Bijele kuće i supruga Trumpova savjetnika Stephena Millera, objavila je na platformi X kartu Grenlanda prekrivenu američkom zastavom uz natpis 'SOON' ('Uskoro). U Kopenhagenu je objava izazvala bijes i uznemirenost.

Što kaže Miller?

Miller, zamjenik šefa kabineta američkog predsjednika, rekao je da se 'nitko neće vojno boriti protiv Sjedinjenih Država oko budućnosti Grenlanda' na pitanje CNN-a hoće li Washington isključiti upotrebu sile za zauzimanje Grenlanda.

Miller je rekao da bi otok trebao biti dio Sjedinjenih Država te dodao da je Trump jasno izražava svoj stav po tom pitanju od početka svog mandata prije gotovo godinu dana. Miller tvrdi da SAD, kao vodeća vojna sila NATO-a, treba kontrolu nad Grenlandom kako bi osiguravala arktičku regiju.

Također je doveo u pitanje suverenitet Danske nad teritorijem, pitajući na kojoj pravnoj osnovi Grenland pripada Danskoj i zašto bi otok trebao ostati 'danska kolonija'.

Europski čelnici godinama su umanjivali Trumpove teritorijalne ambicije i ignorirali njegove izjave. Nakon Venezuele to više ne čine.

Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul dodatno je naglasio da Grenland potpada pod članak 5. NATO-a, prema kojem se napad na jednu članicu smatra napadom na sve. 'Grenland je dio Kraljevine Danske. A budući da je Danska članica NATO-a, Grenland je u načelu obuhvaćen NATO-ovom obranom', rekao je. No kako bi to u praksi izgledalo, ostaje nejasno. Jedan europski dužnosnik bio je brutalno iskren: 'Ne možemo obraniti Grenland. Dajte, budimo ozbiljni.'

Pritisak kroz Ukrajinu i Arktik

Prema riječima Rufusa Gifforda, bivšeg američkog veleposlanika u Danskoj, Danska prolazi kroz 'faze žalovanja' jer ne može dokučiti Trumpove stvarne namjere. Najvjerojatniji scenarij, smatra Gifford, jest da Trump koristi američka sigurnosna jamstva Ukrajini kao polugu pritiska na europske zemlje, uključujući Dansku, kako bi pristale na američke planove za Grenland. Bivši visoki američki dužnosnik u Europi dodaje da su se NATO saveznici dugo suzdržavali od otvorenog protivljenja upravo zbog straha da bi Trump mogao smanjiti američku potporu Ukrajini.

Panika je, tvrde upućeni, prvi put ozbiljno izbila prije godinu dana, nakon posjeta Grenlandu Trumpovih pristaša predvođenih Donaldom Trumpom Jr. Taj je posjet dodatno narušio povjerenje lokalnog stanovništva, koje ga je doživjelo kao primjer kolonijalnog mentaliteta.

Iako se ideja američke invazije mnogima čini apsurdnom – Grenland je gotovo četiri puta veći od Francuske i većinom prekriven ledom – danski političari ističu da bi SAD sve svoje sigurnosne ciljeve mogao postići suradnjom s Danskom. Tijekom Hladnog rata Amerikanci su čak imali nuklearnu bazu ispod grenlandskog leda. 'Ako Amerikanci žele još jednu bazu, neka kažu gdje. Ako žele radar, mogu ga postaviti', rekao je jedan danski zastupnik.

Iskusni diplomat Carsten Søndergaard dodaje da bi se dodatna američka vojna prisutnost i rudarska prava mogli dogovoriti na obostranu korist. 'Neprijateljsko preuzimanje teritorija saveznika imalo bi teške posljedice za transatlantske odnose i Zapad. Ulozi su ogromni', upozorava.

Trump je nedavno, sarkastično, ismijao danska ulaganja u sigurnost Grenlanda, rekavši da su 'dodali još jednu pseću zapregu'. No upravo Sirius Patrol, elitna danska mornarička postrojba koja patrolira sjeveroistokom Grenlanda psećim zapregama, simbol je dugotrajne i zahtjevne obrane tog surovog teritorija. Patrole često traju mjesecima u ekstremnim uvjetima. 'Vrlo malo američkih vojnika bi izdržalo ondje tjedan dana', primijetio je jedan danski dužnosnik.