Poljski premijer Donald Tusk upozorio je kako se čini da je potencijalni izlazak Poljske iz Europske unije postao 'stvarna prijetnja'. Sve je povezao sa snagama 'koje žele razbiti EU' - Rusijom, Trumpovim pokretom MAGA i europskim desničarima poput mađarskog premijera Viktora Orbana.

Pritom je krivicu svalio na predsjednika države Karola Nawrockog, obje frakcije krajnje desnog saveza Konfederacija te većinu zastupnika nacionalističke stranke Pravo i pravda (PiS), obećavši da će učiti sve da do Polexita ne dođe.

Povod za ovako žestoku reakciju poljskog premijera je veto predsjednika države Karola Nawrockog na zakon koji bi Poljskoj omogućio pristup do 43,7 milijardi eura povoljnih zajmova EU-a za obranu. Tuskova vlada nema većinu potrebnu za poništavanje veta, a Nawrocki je već ranije izložio ideju kako bi se izdvajanja za naoružanje, za koja se očekuje da bi ove godine trebala doseći pet posto BDP-a, financiraju iz domaćih izvora, odnosno prodajom zlatnih rezervi njihove centralne banke.

Tusk smatra kako iza tog poteza stoji bivši konzervativni poljski premijer, a sadašnji predsjednik PiS-a, Jaroslaw Kaczynski.

"Stvar je od temeljne važnosti i ne radi se o samom predsjednikovom vetu, već o tome postoji li doista nešto čega se treba bojati u vezi s onim što se dogodilo s poljskom politikom na desnici. Veto je ključni korak u velikom zaokretu koji je poduzeo Kaczynski, koji je predsjednika Nawrockog vodio za ruku prema propitivanju ovog velikog projekta", prenosi Tuskove riječi TVN24.pl.

Uvođenje autoritarnog sustava

No, Polexit nije nova priča. Ideja o izlasku Poljske iz EU pojavila se još 2015. godine. Poljski stručnjaci i analitičari smatraju da Poljska ne bi trebala izvući iz EU. Stava su da se radi o desnoj nacionalističkoj retorici, prema kojoj Poljska nikad ne bi trebala biti dio neke veće zajednice zemalja.

Profesorica politologije Anna Wojciuk smatra da se desnica protivi uzimanju zajmova iz programa SAFE zato jer bi to Poljsku moglo dodatno integrirati s EU i uvući je u "područje uvjetovanosti", gdje će se svaka pomoć iz Bruxellesa biti uvjetovana postizanjem određenih ranije dogovorenih uvjeta.

"To ima vrlo negativne konotacije za PiS, jer bi značajno ometalo uvođenje autoritarnih načela u Poljskoj", ustvrdila je Wojciuk za TVN24.pl, dodajući da je cilj PiS-a izbjeći ograničenja koja proizlaze iz standarda EU u vezi s vladavinom prava kada dođu na vlast.

"PiS i predsjednik Nawrocki spremni su postupno povući Poljsku iz sustava normi koji je Europska unija upravo zato što taj sustav ne omogućuje postizanje cilja od kojeg se, kako ja shvaćam, desnica nije oprostila, a to je uvođenje autoritarnog sustava u Poljskoj", ocijenila je profesorica Wojciuk.

Ustvrdila je da se PiS odlučio ostati izvan normativnih sustava uime vlastite stranačke agende. To bi za Poljsku, osim srljanja u autokraciju, značilo i poteškoće s daljnjim povlačenjem europskih sredstava koja će, kako je ustvrdila, ubuduće zbog Mađarske i Poljske, biti uvjetovana poštivanjem vladavine prava.

Na nagađanja o Polexitu reagirala je i šefica europske diplomacije Kaja Kallas. Ona je morala objasniti koliko bi izlazak Poljske iz EU bio poguban za tu zajednicu, ali i za Ukrajinu, kojoj je Poljska pomagala u protekle četiri godine.

"Nisam detaljno pratila ove rasprave, ali Poljska je nesumnjivo vrlo jaka država članica EU, smještena na njezinom istočnom krilu, pri čemu mislim na podršku Poljske Ukrajini, ali i na ulogu Poljske kao logističkog središta za Ukrajinu, što je izuzetno važno. Stoga se nadam da će tako i ostati“, odgovorila je Kallas za Onet.pl.

Težak ulazak, jednostavan izlazak

Poljski mediji pišu kako bi Tusk trebao biti obaviješten o stavu predsjednika Nawrockog prije nadolazećeg sastanka Europskog vijeća, najvjerojatnije danas, no to ne mijenja činjenicu da bi Poljska, s potencijalnim dolaskom PiS-a na vlast, odnosno osiguravanjem većine u parlamentu već na sljedećim izborima koji bi se trebali održati krajem 2027. godine, mogla na vrlo jednostavan način raskinuti svoje odnose s EU.

Ekonomistica i prva poljska povjerenica EU-a, a sadašnja članica Atlantskog vijeća, Danuta Hübner, upozorila je na činjenicu da poljski zakoni za odluku o ovako složenim pitanjima predviđaju odlučivanje samo običnom parlamentarnom većinom.

"Kad se počelo govoriti o Polexitu, najviše me plašilo to što se to zapravo može lako izvesti, jer je dovoljna jednostavna većina u parlamentu, a onda predsjednik vjerojatno to potpiše i to je to - mi smo izvan EU-a", rekla je Hübner za Polsat News.pl.

Poljska je, po njenom mišljenju, propustila trenutak kad se zakon mogao promijeniti da zakomplicira izlazak iz EU-a, kad je već ulazak bio kompliciran. Jedno od rješenja koje vidi, bio bi i referendum.

Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da je podrška poljskom izlasku iz EU-a mala, ali ne i marginalna. Istraživanja sugeriraju da bi između 10 i 25 posto Poljaka podržalo pokretanje Polexita.

Sve 'miriše' na Mađarsku

Ekonomistica zaključuje da se sad u Poljskoj događa ista situacija kao i u Velikoj Britaniji prije Brexita. "Nitko građanima nije objasnio da se isplati biti u EU, zašto se isplati biti u njoj ili što ona zapravo nudi", istaknula je Hübner.

Osim na Brexit, situacija u Poljskoj podsjeća i na trenutna zbivanja u Mađarskoj. Naime, ondje se Viktor Orban, suočen s padom potpore i zaostatkom za oporbom u predizbornim anketama uoči izbora 12. travnja, odlučio na antieuropsku i antiukrajinsku kampanju.

Već je blokirao zajam od 93 milijarde eura Ukrajini, koju optužuje i za namjerno otezanje s puštanjem u rad naftovoda Družba, važnim za opskrbu Slovačke i Mađarske. U svojim porukama često ističe kako Mađari neće biti uvučeni u rat, niti plaćati oružje Ukrajini, a ne preže ni od teških optužbi prema europskim dužnosnicima.

Ako na sljedećim izborima, krajem 2027. godine, PiS zaista osvoji apsolutnu većinu (trenutno imaju najviše zastupnika, ali ne i većinu, op.a.) u parlamentu, mogli bismo i iz Varšave, u najmanju ruku, slušati takvu retoriku. Izlazak Poljske iz EU bi u tom trenutku bio, po svemu sudeći, itekako izgledna opcija.