jednodnevni posjeta

Plenković u Crnoj Gori: Susret s Krivokapićem i obećana podrška Hrvatima

  • Autor: L. F./Hina
  • Zadnja izmjena 03.12.2021 19:42
  • Objavljeno 03.12.2021 u 19:42
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Dubravka Petric/PIXSELL

Ponovljena potpora Hrvatske proširenju EU-a na jugoistok kontinenta, prvi susret s crnogorskim premijerom Zdravkom Krivokapićem i posjet i podrška Hrvatima u Crnoj Gori - sažetak su jednodnevnog posjeta premijera Andreja Plenkovića susjednoj državi

Plenković je stigao u petak ujutro u Budvu na sastanak na vrhu Srednjoeuropske inicijative (SEI), osnovane 1989., nakon pada Berlinskog zida, s ciljem pomoći zemljama srednje i istočne Europe u pristupanju Europskoj uniji. Inicijativa okuplja 17 država, a skupom u Budvi završava crnogorsko predsjedanje. Ta uloga, koju je Hrvatska imala 2018., sada prelazi na Bugarsku.

Plenković je na panelu govorio o temi proširenja EU-a na zemlje zapadnog Balkana, kazavši kako taj proces ide naprijed, usprkos svim poteškoćama.

Naglasio je da proces u jednoj mjeri ovisi i o kontekstu u kojem se Unija trenutno nalazi, suočena s „nevjerojatnim krizama” poput brexita, prijetnji terorizma i nezakonitih migracija, uz unutarnja previranja i različite poglede „čak i na temeljna načela pravne stečevine”.

Plenković je rekao da su veliki utjecaj na „kalkulacije političkih stranaka i interne procese na europskom političkom spektru” što se tiče teme proširenja imali i negativni ishodi referenduma o Europskom ustavu.

„Kad to sve stavite na kup imate dosta rezerviranu politiku nekih kolega u Europskom vijeću oko proširenja bilo čega, pa i ove prostorije”, kazao je Plenković, no dodao da u tom tijelu postoji sve veći broj aktera koji shvaćaju važnost ubrzanja proširenja EU-a.

Premijer je rekao da države koje „se žele dokazati” imaju prostora to učiniti ispunjavanjem „jasnih kriterija” u poglavljima o vladavini prava i „ključnim političkim i pravnim preduvjetima prema EU-u”, nakon čega je „jako teško nekome reći da se uvjeti nisu ispunili”.

Bilateralni susreti

Plenković se na marginama samita po prvi put susreo s crnogorskim premijerom Krivokapićem koji je na vlasti, doduše nestabilnoj, od kraja prošle godine. Dvojica čelnika, jedini premijeri koji su stigli u Budvu, razgovarali su o stanju u Crnoj Gori, a hrvatska strana „istaknula je važnost niza rezidualnih pitanja iz vremena velikosrpske agresije Slobodana Miloševića i raspada SFRJ koja su na dnevnom redu, kao i jačanje položaja Hrvata u Crnoj Gori”, rekao je predsjednik vlade.

Plenković se u Budvi sastao i s potpredsjednikom Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Markom Bowmanom s kojim je razgovarao o nastavku ulaganja te institucije u Hrvatskoj, posebno na području prometa, zelene tranzicije i pomoći malim i srednjim poduzećima.

Na marginama se susreo i s direktorom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za Europu Hansom Klugeom koji je predstavio strategiju za borbu protiv covida-19 – cijepljenje, booster doze, standardne epidemiološke mjere poput provjetravanja prostora ili nošenja maski te lijekovi protiv te bolesti koji će uskoro biti dostupni.

U crnogorskom turističkom gradu premijer se susreo i s predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Zoranom Tegeltijom.

„U par sati smo imali dosta vrijednih kontakata i poslali smo puno važnih poruka”, naglasio je predsjednik vlade govoreći o boravku u Budvi.

Susret s Hrvatima

Plenković je nakon tog grada posjetio Kotor gdje je razgovarao s tamošnjim biskupom, mons. Ivanom Štironjom.

„Ovakvi posjeti nam puno znače”, rekao je Štironja, biskup ustoličen u travnju ove godine, dodavši da to nije samo posjet hrvatskoj katoličkoj zajednici, nego on i „govori o prijateljstvu naroda” s kojim Hrvati žive kao „autohton narod” u Boki Kotorskoj.

Vjerski i politički čelnik obišli su katedralu Svetog Tripuna, jednu od prvih romaničkih crkava na istočnojadranskom području. Ta je bazilika izgrađena 1166. godine, na mjestu znatno starije kultne građevine, martirija sv. Tripuna u kojem su položene njegove relikvije.

Crkva je prošla nekoliko preuređenja i obnova, posljednju nakon potresa 1979. godine. Posvećena je mučeniku iz Kampside, smještene u današnjoj Turskoj, koji je smaknut u Niceji polovicom trećeg stoljeća, a čiji je kult iz Male Azije na Mediteran stigao u 9. stoljeću.

Hrvatska delegacija u Kotoru je posjetila i Generalni konzulat, a potom je u Donjoj Lastvi, u općini Tivat, posjetila Hrvatski kulturni dom. Uz Plenkovića su u Crnu Goru stigli i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, čija je obitelj vezana za Tivat, te tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas.

Tamošnji Hrvati zatražili su pomoć premijera zbog neriješenog imovinskopravnog statusa tog Doma na obali Boke kotorske. Plenković je naglasio kako je vlada u idućem proračunu povećala sredstva Središnjeg ureda za Hrvate izvan RH za gotovo 100 posto, te da će se pronaći sredstva i za rješavanje tog pitanja.

Prema posljednjem popisu stanovništva u Crnoj Gori, provedenom 2011. u toj zemlji živi 6021 Hrvat, a na temelju crkvenih podataka procjenjuje se da ih je oko 10 tisuća, stoji na stranicama Središnjeg državnog ureda.

Hrvati tamo žive duž obale Jadranskog mora, najviše u Boki kotorskoj, u gradovima Tivtu i Kotoru, a žive i u Herceg Novom, Budvi, Baru i u Podgorici, dodaje Ured.

Hrvati u Crnoj Gori imaju priznat status nacionalne manjine, a po ustavu te zemlje u službenoj je upotrebi hrvatski jezik.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!