"Zakonodavstvo EU ima za cilj unaprijediti kvalitetu života njezinih građana, osnažiti pravnu sigurnost te stvoriti stabilno, sigurno i konkurentno okružje za djelovanje gospodarskih subjekata na jedinstvenom europskom tržištu", istaknula je državna tajnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko-Zgombić predstavljajući zastupnicima prijedlog plana usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU za 2026. godinu.

Kako je navela, plan je u ovoj godini uskladiti 72 zakona s EU direktivama i uredbama.

"Primjerice, u području zdravstva predlaže se osigurati provedba Uredbe koja uspostavlja europski prostor za zdravstvene podatke kako bi se poboljšao pristup pojedinca njihovim osobnim elektroničkim zdravstvenim podacima. Plan obuhvaća i zakonodavne mjere u području zaštite okoliša i održivog gospodarstva, mjere kojima se jača zaštita potrošača i tržišna odgovornost. U području ravnopravnosti i antidiskriminacije plan predviđa preuzimanje Direktive o jednakim plaćama muškaraca i žena za jednaki rad, jednakost u zapošljavanju i standardima, kao i mjere za jačanje demokratskih standarda", rekla je državna tajnica.

Oporba uputila kritiku na plan bez ikakvog sadržaja, ali i neprovođenje EU uredbi koje su na snazi

Oporbeni zastupnici uputili su kritiku što se Saboru dostavlja prijedlog plana u obliku tablice samo s popisom naziva zakonskih akata bez ikakvog sadržaja i objašnjenja, kao što je to sada, primjerice, državna tajnica usmeno navela za neka područja. SDP-ovi zastupnici Marija Lugarić i Ivan Račan ustvrdili su kako je upitno treba li ovaj tehnički dokument u ovakvom obliku pro forme radi uopće dolaziti na raspravu u Sabor.

Urša Raukar Gamulin (Možemo) upozorila je na činjenicu da se u Hrvatskoj ne primjenjuju Uredbe EU koje su već stupile na snagu i koje, naglasila je, bez obzira što još nisu implementirane u naše zakonodavstvo, imaju snagu zakona te se moraju provoditi u svim članicama. Tako je navela tzv. Europski akt o slobodi medija (EMFA) koji je u EU stupio na snagu u kolovozu prošle godine s glavnim ciljem osiguranja neovisnosti i depolitizacije javnih medijskih servisa i prema kojem bi trebalo izmijeniti zakone o Hini i HRT-u, ali se to ne čini.

"Unatoč tome što je ta Uredba stupila na snagu i što vrijedi i na području RH, imenovan je ravnatelj Hine bez promjene Zakona o Hini, a uskoro će biti imenovanje i ravnatelja HRT-a bez ikakve naznake da će se mijenjati Zakon o HRT-u. Vidimo u ovom planu jedino Zakon o medijima i to tek u četvrtom kvartalu", istaknula je.

EMFA akt bez suštine

Na isto je ukazao i SDP-ov Račan istaknuvši kako je Vlada uputila prijedlog Europskog akta o slobodi medija (EMFA) u Sabor, ali bez onoga što je suština EMFA-e, "a to je oslobađanje javnog medijskog servisa od političkog utjecaja".

"EMFA je primjer nečega što očito nemamo namjeru u ovoj godini provesti. EMFA podrazumijeva promjenu daleko više od onoga što se u našem zakonu predlaže, cilja na smanjivanje i brisanje političkog utjecaja na javne medijske servise, a Hrvatska ne radi ništa da krenemo u tom smjeru. Treba mijenjati zakone o elektroničkim medijima, HRT-u i Hini, ali toga nema u planu", rekao je te podsjetio kako je Europska komisija u okviru izvješća o vladavini prava za prošlu godinu navela da Hrvatska nije napravila nikakav napredak.

Metelko-Zgombić je poručila kako je Vlada prijedlog Europskog akta o slobodi medija izradila u skladu s konzultacijama s Europskom komisijom.

"U konzultacijama sa stručnjacima EK detektirano je što je potrebno promijeniti u hrvatskom zakonodavstvu i ne može se reći da su Zakon o HRT-u i elektroničkim medijima u neskladu s ovim aktom", dodala je.

'Hrvatska je na visokom drugom mjestu po kvaliteti usklađivanja s EU zakonodavstvom'

Odgovarajući HDZ-ovom Nikoli Mažaru o zadovoljstvu s dosadašnjom implementacijom pravne stečevine EU, državna tajnica naglasila je kako Hrvatska "jako dobro stoji" kada je riječ o samoj povredi prava EU te da je povreda našeg članstva utvrđena u samo jednom slučaju.

"Kada je riječ o predsudskim postupcima u kojima EK djeluje prema državi članici, tu Hrvatska, također, dobro stoji. 2025. je Hrvatska sudjelovala u 20 postupka, što je stavlja na visoko drugo mjesto po kvaliteti usklađivanja zakonodavstva", rekla je.

Ljubica Lukačić je u ime Kluba HDZ-a istaknula kako Hrvatska kao članica EU ima obvezu usklađivanja svog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU te naglasila značaj što je na samom vrhu po ispunjavanju te obveze.

"Čuli smo da postoje neke primjedbe, a ja sam sigurna da se ovaj plan može mijenjati i da Vlada o tome vodi brigu. Važno je da svi ovi zakoni koje ćemo uskladiti, kao i svi koje smo do sada uskladili, pridonose kvaliteti života naših građana, pa tako i osoba s invaliditetom, i našeg gospodarstva", kazala je. 

Nije se složila s ocjenom oporbe da se radi o tehničkom aktu koji se u Saboru raspravlja i donosi samo formalno, ali je ipak apelirala da im se iduće godine prijedlog plana dostavi i s obrazloženjem kako bi zastupnici "imali nešto šire od samog nabrajanja propisa koji će se usklađivati".