Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) u petak je poručila da je otežan uvoz mineralnih gnojiva u EU zbog primjene Mehanizma za prilagodbu ugljičnih granica, udar i na hrvatsku ratarsku proizvodnju
Predstavnici HPK, kako se navodi u priopćenju, sudjelovali su na današnjoj Skupštini europskog udruženja poljoprivrednika Copa Cogeca u Bruxellesu, na kojoj je glavna tema bio Akcijski plan za mineralna gnojiva. Glavni zaključak skupštine je kako je sadašnje stanje uvoza mineralnih gnojiva u EU neodrživo i posebno je snažan udar na ratarsku proizvodnju.
vezane vijesti
Najnoviji podaci Europske komisije, kako se navodi, potvrđuju dramatičan pad uvoza umjetnih gnojiva u EU nakon stupanja na snagu Mehanizma za prilagodbu ugljičnih granica (CBAM - Carbon Border Adjustment Mechanism).
EU uvozi oko 26 milijuna tona mineralnih gnojiva, od čega 30 posto dušičnih, 65 posto fosfornih i 85 posto kalijevih. Iz tih se podatak vidi da je EU znatno ovisni o gnojivima izvan EU, a otežavanjem uvoza uništava svoju proizvodnju tako da mora proizvoditi puno skuplje, a dozvoljava uvoz jeftinih sirovina iz tih istih zemalja.
"EU je sama sebi maćeha, jer na jednoj strani uništava ratare tako da dopušta uvoz bez carina jeftinijih žitarica iz primjerice Ukrajine, a na drugoj stani zabranjuje uvoz jeftinijih gnojiva izvan EU", istaknuo je predsjednik HPK Mladen Jakopović. Upozorio je kako su hrvatski poljoprivrednici, posebice ratari izuzetno zabrinuti sa sadašnjom situacijom na tržištu mineralnih gnojiva.
"Dok je Hrvatska imala puno proizvodnju u kutinskoj Petrokemiji hrvatski poljoprivrednici imali su koliko-toliko stabilnu opskrbu i dostupnost gnojiva po konkurentnim cijenama, no sadašnja situacija kada smo ovisni o uvozu, naše poljoprivrednike kao i druge EU proizvođače, stavlja u nezavidnu poziciju. Zato podržavamo Akcijski plan i odluku skupštine da se privremeno odloži primjena carina na uvoz, dok se ne sagleda ukupna situacija i utjecaj na proizvodnju i cijene“, zaključio je Jakopović.
Iz HPK podsjećaju kako je Copa Cogeca više puta pozivala na pragmatičan i odgovoran pristup. Među ključnim zahtjevima je i ranije bila odgoda provedbe CBAM-a za gnojiva dok tehnički uvjeti ne osiguraju predvidljivost cijena pri uvozu i izbjegavanje poremećaja u opskrbi u cijelom lancu te uvođenje dugoročnih mjera za nadoknadu troškova povezanih s CBAM-om za poljoprivrednike.
"Sadašnji podaci to o dokazuju. Kada uvoz padne za više od 80 posto i kada cijene nastave rasti, a dostupnost postane neizvjesna, to više nije teoretska briga već ozbiljan rizik za poljoprivrednu proizvodnju i sigurnost hrane u EU", istaknuli su iz HPK.
CBAM je mehanizam Europske unije za prilagodbu ugljika na granicama, uveden radi smanjenja emisija stakleničkih plinova u međunarodnoj trgovini. Primjenjuje se na uvoz robe s visokim emisijama (željezo, čelik, cement, aluminij, gnojiva, vodik, električna energija) iz zemalja izvan EU, izjednačavajući troškove ugljika između uvoznih i europskih proizvoda. Od 1. siječnja 2026. mehanizam postaje potpuno operativan, a uvoznici moraju imati status ovlaštenog CBAM deklaranta i plaćati certifikate.
