prijedlog ministarstva financija

Od doniranih 100 milijuna kuna, 40 posto ide za obnovu kuća, a ostatak za neke druge svrhe povezane s potresom

24.02.2021 u 22:19

Bionic
Reading

Ogromna sredstva, više od 100 milijuna kuna, koja su na račun državne riznice u akciji 'Pomoć za obnovu nakon potresa' uplatili brojni građani i tvrtke iz Hrvatske i inozemstva, kao i međunarodne organizacije i strane vlade, samo bi manjim dijelom mogla biti potrošena za obnovu stambenih jedinica građana, a 60 posto novca trebalo bi biti raspoređeno za neke druge svrhe povezane s potresom, piše Jutarnji list

Prema prijedlogu odluke koju je za Vladu pripremilo Ministarstvo financija, 40 posto novca, odnosno oko 40 milijuna kuna išlo bi Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje, i to za uklanjanje obiteljskih kuća i gradnju zamjenskih obiteljskih kuća, piše Jutarnji list.

Do 20 posto doniranog novca, odnosno 20 milijuna kuna, išlo bi na račun Ministarstva unutarnjih poslova za pokriće troškova fizičkih i pravnih osoba koje su mobilizirane nalogom Ravnateljstva civilne zaštite. Dakle, ovim bi se sredstvima mogle financirati naknade pripadnicima civilne zaštite koji su mobilizirani, ali i različitim tvrtkama koje su sudjelovale u uklanjanju štete nakon potresa.

Riječ je o tvrtkama koje su, primjerice, postavljale šatore, prijevozničkim tvrtkama koje su prevozile mobilne kućice, građevinskim tvrtkama koje su radile na saniranju dimnjaka i krovova, ili koje su angažirale dizalice, ali i o državnoj tvrtki Pleter koja je angažirana da priprema hranu stradalima u potresu, nakon što su to danima radili volonteri, vlasnici i zaposlenici poznatih hrvatskih restorana.

Građani i tvrtke su, osim novca za obnovu i pokrivanje troškova mobilizacije, izgleda donirali novac i za robne zalihe, a da toga uopće nisu bili svjesni. Tako bi se i 10 milijuna kuna, odnosno do 10 posto doniranog novca trebalo uplatiti i Ministarstvu gospodarstva, Ravnateljstvu za robne zalihe za pokriće troškova nabave roba u skladu s odlukama Stožera, piše Jutarnji list.

  • +8
Petrinja dva i pol mjeseca nakon razornog potresa Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Podsjetimo, upravo su Robne zalihe bile najviše kritizirane nakon potresa na Baniji zbog kašnjenja s isporukom pomoći, pa su tako kontejneri i šatori prije stizali i iz najudaljenijih mjesta u Europi, nego iz robnih rezervi. Prema službenim podacima iz siječnja, vrijednost robnih zaliha bila je oko 533 milijuna kuna, od čega se na prehrambene proizvode odnosi 271 milijun kuna, a ne neprehrambene oko 262 milijuna kuna.

Bez novca ne bi trebalo ostati niti Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. I oni bi mogli dobiti 15 milijuna kuna, i to za obnovu zgrada koje su stradale u potresu. Točnije, do 15 posto doniranih sredstava utrošilo bi se na izgradnju/rekonstrukciju i opremanje ustanova u sustavu socijalne skrbi. Ustanove u sustavu socijalne skrbi su centri za socijalnu skrb, domovi za starije i nemoćne, domovi za djecu, Caritas, Crveni križ, udomiteljske obitelji...

U potresima su, prema izvješćima, potpuno stradala tri objekta ustanova socijalne skrbi, a dva su privremeno neupotrebljiva, među njima i domovi za starije i nemoćne u Petrinji i Sisku. Ministarstvo poljoprivrede pak trebalo bi, prema ovoj odluci, dobiti 15 posto sredstava, odnosno 15 milijuna kuna za potpore poljoprivrednim proizvođačima, u što su uključene i mjere preventivnog cijepljenja i liječenja životinja na Baniji, piše Jutarnji list.