Trump je ovog tjedna otvoreno izrazio nezadovoljstvo jer britanski premijer Keir Starmer nije dopustio američkim bombarderima da polijeću s britanskih vojnih baza u napadima na Iran. Prema njegovim riječima, rat bi u prvim danima bio znatno lakši da je London dao zeleno svjetlo za takve operacije.

Starmer zasad ostaje pri svojoj odluci. Velika Britanija dopušta samo takozvane 'obrambene operacije' iz baza Kraljevskog ratnog zrakoplovstva u Ujedinjenom Kraljevstvu i na prekomorskim teritorijima, piše Politico.

Sličan stav zauzela je i Španjolska. Premijer Pedro Sanchez osudio je američko-izraelsku operaciju, ocijenivši je suprotnom međunarodnom pravu, te odbio dopustiti američkim zrakoplovima korištenje španjolskih baza za napade na Iran. Takav potez izazvao je bijes u Washingtonu.

Trump je španjolsku vladu nazvao 'užasnom' i 'neprijateljski nastrojenom', a zaprijetio je i trgovinskim mjerama protiv četvrtog najvećeg gospodarstva Europske unije. Sanchez je na to odgovorio da Madrid neće mijenjati stav pod pritiskom.

'Nećemo zauzeti poziciju koja ide protiv naših vrijednosti i principa iz straha od odmazde drugih', poručio je u televizijskom obraćanju naciji.

Kritičan je i francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je rat protiv Irana nazvao opasnim i upozorio da operacija nije u skladu s međunarodnim pravom te da Francuska ne može pružiti podršku takvoj akciji.

Nova pukotina u transatlantskim odnosima

Napetosti prijete prerasti u ozbiljan politički i trgovinski sukob između Sjedinjenih Država i Europske unije. Istodobno, 'posebni odnos' između SAD-a i Velike Britanije sve je krhkiji, upravo u trenutku kada se približava 250. godišnjica američke neovisnosti.

'Ovo nije Winston Churchill s kojim imamo posla', rekao je Trump, objašnjavajući svoje nezadovoljstvo britanskim premijerom.

Bijela kuća pritom ne skriva očekivanja. Glasnogovornica Karoline Leavitt izjavila je kako predsjednik očekuje da 'svi europski saveznici surađuju u ovoj dugoočekivanoj misiji protiv iranskog režima'.

Leavitt je čak tvrdila da je Španjolska pristala surađivati s američkom vojskom, no Madrid je odmah demantirao takve navode.

Američka invazija na Irak izazvala podjele

Tvrđi stav europskih čelnika podsjeća na razdoblje 2003. godine, kada je američka invazija na Irak izazvala duboke podjele između SAD-a i Europe. Tada je odbijanje Francuske da podrži rat izazvalo snažne reakcije u Washingtonu. Slična dinamika ponovno se pojavljuje i danas.

Trumpov agresivniji pristup međunarodnoj politici od povratka u Bijelu kuću početkom 2025. mnogim europskim dužnosnicima teško je prihvatljiv. Administracija je smanjila potporu Ukrajini, snažno kritizirala europske lidere zbog migracijske politike, zahtijevala da Grenland bude predan SAD-u te pokrenula napad na Iran bez konzultacija s ključnim NATO saveznicima.

Emily Thornberry, predsjednica odbora za vanjsku politiku britanskog parlamenta, smatra da Washington sada možda shvaća koliko su saveznici važni. 'Pretpostavljam da Trump nije ni pokušao dobiti podršku NATO-a za rat protiv Irana', rekla je. 'Možda sada uči lekciju o vrijednosti široke mreže saveznika.'

Europa i dalje ovisi o SAD-u

Unatoč nesuglasicama, europski dužnosnici svjesni su da i dalje ovise o američkoj sigurnosnoj potpori. Bez američkog pritiska Rusija vjerojatno neće pristati na ozbiljne pregovore o miru u Ukrajini, a bez američkog oružja Kijev bi mogao biti u ozbiljnoj opasnosti na bojištu.

Ipak, neki europski diplomati smatraju da Europa mora pokazati neovisnost. 'Ako želimo međunarodno pravo i multilateralizam, moramo biti u stanju izraziti zabrinutost zbog američkih poteza', rekao je jedan europski diplomat. 'U suprotnom gubimo vjerodostojnost.'

Zanimljivo je da Washington sada traži pomoć i od Ukrajine. Predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je da su Sjedinjene Države zatražile suradnju u obrani od iranskih dronova, s obzirom na to da je Ukrajina stekla veliko iskustvo u borbi protiv iranskih 'Shaheda' koje Rusija koristi u ratu.

Zelenski je naglasio da će Kijev pomoći samo ako to ne oslabi njihovu obranu i ako doprinese diplomatskim naporima za završetak rata.

Strah od eskalacije

I dok se političke tenzije povećavaju, europske zemlje već šalju vojne snage prema Bliskom istoku. Velika Britanija, Francuska i Njemačka raspoređuju ratne brodove i druge vojne kapacitete kako bi zaštitile vlastite interese i baze u regiji.

Primjerice, iranski dron već je pogodio britansku bazu na Cipru, što je dodatno povećalo zabrinutost. No svako takvo raspoređivanje nosi rizik da se i 'obrambene' snage nađu usred otvorenog sukoba. 'Tada više neće biti ugroženi samo američki ili izraelski životi', upozorio je jedan europski diplomat. 'A to je odluka ogromnih razmjera.'