Prema procjenama dviju obavještajnih službi iz zemalja NATO-a, Moskva navodno radi na sustavu koji bi Starlinkove satelite mogao napadati oblacima destruktivnih, orbitirajućih krhotina, s ciljem ograničavanja zapadne svemirske nadmoći koja je Ukrajini znatno pomogla na bojištu, prenosi Independent.

Prema obavještajnim dokumentima u koje je AP imao uvid, riječ je o takozvanom oružju „zonskog učinka“. Ono bi, navodno, raspršivalo stotine tisuća kuglica visoke gustoće po određenim orbitama, čime bi se potencijalno moglo onesposobiti više satelita odjednom. No istodobno bi takav napad nosio golem rizik kolateralne štete, ne samo za Starlink, nego i za druge svemirske sustave koji kruže oko Zemlje.

Analitičari koji nisu vidjeli same obavještajne nalaze upozoravaju da bi takvo oružje teško moglo funkcionirati bez izazivanja nekontroliranog kaosa u svemiru. Posljedice bi, kažu, osjetile ne samo zapadne zemlje i privatne kompanije, nego i sama Rusija te njezin saveznik Kina, koje se za komunikacije, obranu i druge ključne potrebe oslanjaju na tisuće vlastitih satelita.

Ekstreman rizik

Upravo bi ti rizici, uključujući ugrožavanje vlastitih svemirskih kapaciteta, mogli odvratiti Moskvu od stvarnog razmještanja ili uporabe takvog oružja.

„Ne vjerujem u to. Zaista ne vjerujem“, rekla je Victoria Samson, stručnjakinja za svemirsku sigurnost u Zakladi Secure World, nevladinoj organizaciji sa sjedištem u Coloradu koja provodi godišnje analize protusatelitskih sustava. „Iskreno, bila bih jako iznenađena da učine nešto takvo.“

Ipak, zapovjednik Svemirske divizije kanadske vojske, brigadni general Christopher Horner, upozorava da se takav scenarij ne može u potpunosti isključiti, osobito u svjetlu ranijih američkih optužbi da Rusija razmatra razvoj neselektivnog nuklearnog oružja u svemiru.

„Ne mogu reći da sam bio upoznat s tom vrstom sustava, ali to nije nevjerojatno“, rekao je Horner. „Ako su izvještaji o nuklearnom svemirskom oružju točni i ako su spremni razvijati takve kapacitete, ne bi me šokiralo da u njihovim razvojnim programima postoji i nešto manje ekstremno, ali jednako štetno.“

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov nije odgovorio na upite AP-a za komentar. Rusija je ranije pozivala Ujedinjene narode na sprječavanje raspoređivanja oružja u orbiti, a predsjednik Vladimir Putin više je puta izjavio da Moskva nema namjeru razmjestiti nuklearno oružje u svemiru.

Više ciljeva, jedan sustav

Obavještajni nalazi dostavljeni su AP-u pod uvjetom anonimnosti uključenih službi, a novinska agencija nije bila u mogućnosti neovisno provjeriti njihove zaključke.

Američke Svemirske snage nisu odgovorile na upite poslane e-poštom. Francusko vojno Svemirsko zapovjedništvo u izjavi za AP navelo je da ne može komentirati konkretne nalaze, ali je dodalo: „Možemo potvrditi da je Rusija posljednjih godina višestruko povećala broj neodgovornih, opasnih, pa čak i neprijateljskih aktivnosti u svemiru.“

Prema tim procjenama, Moskva Starlink vidi kao osobito ozbiljnu prijetnju. Tisuće satelita u niskoj Zemljinoj orbiti pokazale su se ključnima za ukrajinski otpor ruskoj invaziji punog razmjera, koja je sada već ušla u četvrtu godinu.

Starlinkovu brzu internetsku mrežu ukrajinske snage koriste za komunikaciju na bojištu, navođenje oružja i druge vojne zadaće, dok je civilima i državnim institucijama omogućila vezu u područjima gdje su ruski napadi uništili ili poremetili klasične komunikacijske sustave.

Ruski dužnosnici više su puta upozoravali da bi komercijalni sateliti koji služe ukrajinskoj vojsci mogli postati legitimne mete. Ovog je mjeseca Moskva objavila da je rasporedila novi kopneni raketni sustav S-500, sposoban pogađati ciljeve u niskoj orbiti.

Za razliku od protusatelitske rakete koju je Rusija testirala 2021. godine, kada je uništila napušteni satelit iz doba Hladnog rata, novi sustav navodno bi mogao ciljati više Starlinkovih satelita istodobno. Prema obavještajnim nalazima, projektili ili čestice mogli bi se ispuštati iz formacija malih satelita koji tek trebaju biti lansirani.

Horner upozorava da je teško zamisliti kako bi se takvi oblaci projektila mogli precizno usmjeriti isključivo na Starlink, bez šireg učinka.

„To je kao da dignete u zrak kutiju punu BB-kuglica“, rekao je. „Time biste prekrili cijeli orbitalni pojas i uništili ne samo Starlink, nego i svaki drugi satelit u sličnoj orbiti. Upravo je to dio koji je iznimno zabrinjavajući.“

Možda je riječ tek o eksperimentu

U dokumentima koje je AP vidio ne navodi se kada bi Rusija mogla biti sposobna rasporediti takav sustav, je li on već testiran niti koliko je razvoj zapravo odmakao.

Prema riječima dužnosnika upoznatog s nalazima i dodatnim obavještajnim podacima, sustav je u aktivnoj fazi razvoja, ali su informacije o mogućem vremenu razmještanja previše osjetljive da bi se dijelile. Dužnosnik je govorio pod uvjetom anonimnosti jer se radi o nejavnim procjenama.

Victoria Samson smatra da je moguće kako se radi tek o eksperimentalnom istraživanju. „Ne bih isključila mogućnost da su neki znanstvenici odlučili razviti ovakav koncept jer im je to zanimljiv misaoni eksperiment i jer misle: ‘Možda ćemo u nekom trenutku uspjeti nagovoriti vladu da to financira’“, rekla je.

Dodaje i da predstavljanje navodne nove ruske prijetnje može biti način poticanja međunarodne reakcije. „Često ljudi koji guraju ovakve ideje to čine kako bi potaknuli američku stranu da razvije slične sustave ili kako bi opravdali veća ulaganja u protusvemirske sposobnosti, odnosno zagovarali tvrđi pristup prema Rusiji“, rekla je Samson. „Ne tvrdim da je to ovdje slučaj, ali poznato je da se takvi argumenti znaju koristiti.“

Sitne kuglice, veliki problemi

Prema obavještajnim procjenama, kuglice bi bile iznimno male – promjera svega nekoliko milimetara – što bi im omogućilo da izbjegnu detekciju zemaljskih i svemirskih sustava za praćenje objekata u orbiti. To bi ujedno otežalo i jasno pripisivanje odgovornosti za eventualni napad Moskvi.

Clayton Swope, stručnjak za svemirsku sigurnost i oružje iz Centra za strateške i međunarodne studije u Washingtonu, kaže da bi to „znatno zakompliciralo situaciju“, ali i da bi posljedice ipak bile prepoznatljive.

„Ako sateliti počnu gubiti funkcionalnost zbog oštećenja, ljudi će vrlo brzo povezati stvari“, rekao je.

Još uvijek nije jasno koliku bi točno štetu takve sitne kuglice mogle nanijeti. No u studenom je i sumnjivi udar malog komada krhotina bio dovoljan da ošteti kinesku svemirsku letjelicu koja je trebala vratiti trojicu astronauta na Zemlju.

„Najranjiviji dio vjerojatno su solarni paneli“, rekao je Swope. „No i to bi bilo dovoljno da se satelit ošteti i vrlo vjerojatno isključi iz mreže.“

‘Oružje straha’

Nakon mogućeg napada, kuglice i krhotine s vremenom bi se spuštale prema Zemlji, pritom ugrožavajući i druge orbitalne sustave, upozoravaju analitičari.

Starlinkovi sateliti kruže na visini od oko 550 kilometara iznad Zemlje. Kineska svemirska postaja Tiangong i Međunarodna svemirska postaja nalaze se na nižim orbitama, „što znači da bi i one bile izložene riziku“, kaže Swope.

Kaos koji bi takvo oružje moglo izazvati u svemiru mogao bi Moskvi poslužiti i kao sredstvo prijetnje, čak i bez stvarne uporabe.

„Ovo doista djeluje kao ‘oružje straha’, osmišljeno za odvraćanje ili zastrašivanje“, rekao je Swope. Samson smatra da bi upravo neselektivnost i dugoročne posljedice takvog sustava mogle obeshrabriti Rusiju.

„Rusija je uložila golemu količinu vremena, novca i ljudskih resursa kako bi postala svemirska sila“, rekla je. „Korištenje ovakvog oružja praktički bi im zatvorilo pristup svemiru.“ „Ne znam bi li bili spremni odreći se toliko toga“, zaključila je.