Kako razine ugljikova dioksida (CO₂) u atmosferi nastavljaju nezaustavljivo rasti, istraživači s Australskog nacionalnog sveučilišta ističu da ovaj golemi ledeni sustav ubrzano slabi te da je rizik od njegova potpunog kolapsa sve veći, piše Daily Mail.

Ako bi došlo do urušavanja ledenjaka, posljedice bi bile dramatične: razina svjetskih mora porasla bi za više od tri metra, što bi dovelo do potapanja čitavih obalnih gradova i zajednica diljem planeta, upozoravaju znanstvenici.

U Velikoj Britaniji bi se tako gradovi i mjesta poput Hulla, Skegnessa, Middlesbrougha i Newporta našli pod vodom. U Europi bi velik dio Nizozemske nestao ispod površine mora, a gradovi poput Venecije, Montpelliera i Gdanjska bili bi ozbiljno ugroženi.

'Brze promjene već su uočene na antarktičkom ledu, u oceanima i ekosustavima, a te će se promjene samo ubrzavati svakim djelićem stupnja globalnog zagrijavanja', istaknula je dr. Nerilie Abram, glavna autorica studije.

Katastrofalne posljedice urušavanja

Studija istraživačkog tima fokusirala se na precizno modeliranje scenarija potpunog urušavanja Zapadnoantarktičkog ledenog pokrova. Njihovi nalazi jasno pokazuju: ishod bi imao 'katastrofalne posljedice za buduće generacije'.

Dr. Abram pojašnjava da gubitak antarktičkog morskog leda predstavlja još jednu naglu promjenu koja povlači čitav niz posljedica – među njima i povećanu ranjivost plutajućih ledenih polica oko Antarktike, jer postaju osjetljivije na urušavanje izazvano oceanskim valovima.

'Smanjenje morskog leda i usporavanje duboke cirkulacije u Južnom oceanu pokazuju zabrinjavajuće znakove da su one mnogo osjetljivije na klimatsko zagrijavanje nego što se prije pretpostavljalo', naglašava ona.

Kako se morski led povlači, raste količina solarne topline koja se zadržava u klimatskom sustavu, što samo ubrzava zagrijavanje u antarktičkoj regiji. Neke promjene mogle bi uskoro postati nezaustavljive, uključujući gubitak ledenih polica i urušavanje ranjivih dijelova kontinentalnog ledenog pokrova.

Posljedice za ekosustave i divlje životinje

Jedan od najozbiljnijih učinaka urušavanja osjetila bi antarktička divljina. Profesor Matthew England, koautor studije, upozorava:

'Nestanak morskog leda povećava rizik od izumiranja za carske pingvine. Njihovi mladi ovise o stabilnom morskom ledu dok im ne naraste vodootporno perje. Gubitak čitavih kolonija već je uočen zbog otapanja morskog leda, a neke kolonije pretrpjele su višestruke neuspjehe u razmnožavanju u posljednjem desetljeću.'

Što ako se ostvare najcrnji scenariji?

Ako bi se obistinila najekstremnija znanstvena predviđanja i razina mora poraste za oko 2,9 metara, stotine obalnih gradova diljem svijeta bile bi potopljene.

U Velikoj Britaniji najugroženija bi bila istočna obala Engleske. Gradovi poput Hulla, Skegnessa i Grimsbyja nestali bi pod vodom, a čak bi i unutrašnja mjesta, poput Peterborougha i Lincolna, bila poplavljena. London bi također bio pogođen: područja uz Temzu, uključujući Bermondsey, Greenwich, Battersea i Chelsea, nalazila bi se u zoni rizika. Prema Climate Centralu, pogođena bi bila i zapadna obala Britanije: dijelovi Weston-super-Marea, Newporta, Cardiffa, Southporta i Blackpoola našli bi se pod vodom. U Škotskoj i Sjevernoj Irskoj posljedice bi bile blaže.

U Europi bi čitava obala od Calaisa do južne Danske bila pod morem, kao i Venecija. U Sjedinjenim Državama najugroženiji bi bili obalni gradovi južnih država, uključujući New Orleans (Louisiana), Galveston (Teksas) i Everglades (Florida).

Treba hitno djelovati

Znanstvenici se nadaju da će ova otkrića naglasiti koliko je nužno hitno smanjenje emisija stakleničkih plinova. 'Jedini način da izbjegnemo daljnje nagle promjene i njihove dalekosežne posljedice jest brzo i odlučno smanjenje emisija kako bi se globalno zagrijavanje ograničilo na što bliže 1,5 Celzijevih stupnjeva', poručuje dr. Abram.

Dodaje da će vlade, poduzeća i zajednice u budućem planiranju morati u obzir uzeti i ove zabrinjavajuće promjene jer se već sada jasno očituju.

Antarktičke ledene ploče – najveći rezervoar slatke vode na Zemlji

Antarktika skriva goleme količine vode. Tri ledene ploče koje prekrivaju kontinent sadrže oko 70 posto svjetske slatke vode. Kad bi se sve otopile, razina mora porasla bi za nevjerojatnih 56 metara.

S obzirom na njihovu veličinu, čak i mali gubici u masi ledenih ploča mogu imati globalne posljedice. Osim porasta razine mora, otopljena voda usporava cirkulaciju svjetskih oceana, a promjene u sustavu vjetrova utječu na klimu južne hemisfere.