Prema analizi portala Politico, ruski predsjednik Vladimir Putin ušao je u ovu godinu suočen s neugodnom dilemom – ili ograničiti rat u Ukrajini ili riskirati ozbiljne posljedice za gospodarstvo. Međutim, dramatičan razvoj događaja na Bliskom istoku promijenio je okolnosti.

Cijena nafte iznad 100 dolara

Nakon izraelskih napada na iranska naftna postrojenja cijena referentne nafte na svjetskom tržištu skočila je iznad 100 dolara po barelu, što je najviša razina od ljeta 2022., kada su tržišta reagirala na početak ruske invazije na Ukrajinu.

Za Rusiju, jednog od najvećih svjetskih izvoznika nafte, takav rast predstavlja izravno povećanje prihoda državnog proračuna. Energetski sektor već godinama čini ključni izvor financiranja ruskih javnih financija i vojnih operacija.

Analitičar Sergey Vakulenko iz think-tanka Carnegie Russia Eurasia Center rekao je da se rusko gospodarstvo nije nalazilo pred potpunim slomom, ali da su vlasti bile prisiljene razmatrati teške mjere.

‘Vlada se suočavala s teškim izborima, morala je smanjivati potrošnju, povećavati poreze pa čak razmišljati i o smanjenju vojnih izdataka’, rekao je Vakulenko.

Rusko gospodarstvo pod pritiskom

Rusko ministarstvo financija planiralo je ovogodišnji proračun uz pretpostavku da će cijena ruske nafte tipa Urals biti oko 59 dolara po barelu.

No početkom godine prihodi od energenata naglo su pali, dosegnuvši najnižu razinu od 2020. godine. Na gospodarstvo su pritiskale i zapadne sankcije, visoke kamatne stope te nedostatak radne snage.

Takva kombinacija faktora izazvala je i nesuglasice između ruskog ministarstva financija i središnje banke oko načina stabilizacije gospodarstva.

Sukob na Bliskom istoku mijenja situaciju

Napadi na Iran i širenje sukoba u regiji poremetili su promet kroz Hormuški tjesnac, jednu od najvažnijih pomorskih ruta za transport nafte. Strah od poremećaja opskrbe odmah je gurnuo cijene energenata prema gore.

Vladimir Milov, bivši zamjenik ruskog ministra energetike koji danas živi u egzilu, ocijenio je da je Moskva time dobila neočekivanu ekonomsku pomoć.

‘Odjednom je Moskva dobila ovaj dar. To je njihov spas’, rekao je Milov.

Indija i Kina ključni kupci

Zbog sankcija Zapada Rusija je posljednjih godina bila prisiljena prodavati naftu uz znatan popust. Glavni kupci postali su Indija i Kina.

U novim okolnostima situacija bi se mogla promijeniti. Zbog globalne potražnje te dvije zemlje mogle bi plaćati znatno višu cijenu kako bi osigurale stabilnu opskrbu energentima.

Dodatno, američko ministarstvo financija izdalo je 30-dnevno izuzeće kojim se Indiji dopušta kupnja ruske nafte kako bi se spriječio poremećaj na svjetskom tržištu.

Kremlj koristi trenutak

U Moskvi se situacija otvoreno koristi u političke svrhe. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da je Rusija ‘pouzdan dobavljač nafte i plina’ te da potražnja za ruskim energentima raste.

Istodobno, pojedini proruski komentatori tvrde da je odluka Europske unije o smanjenju ovisnosti o ruskoj energiji bila ‘strateška pogreška’.

Ključno pitanje: koliko će trajati kriza

Unatoč rastu cijena nafte, stručnjaci upozoravaju da je prerano govoriti o trajnom oporavku ruskog gospodarstva.

Milov procjenjuje da bi cijene morale ostati na sadašnjim razinama najmanje godinu dana kako bi se osjetio značajan učinak.

‘Jedan ili dva mjeseca visokih cijena pomoći će, ali neće spasiti gospodarstvo’, rekao je.

Analitičari također upozoravaju da produljeni rat na Bliskom istoku može imati i šire posljedice, jer bi mogao smanjiti količine oružja koje Sjedinjene Države mogu slati Ukrajini.