Već mjesecima traje intenzivan pritisak SAD-a ekonomskim iscrpljivanjem susjedne karipske države, osobito nakon što joj je zarobljavanjem saveznika Nicolasa Madura iz Venezuele i ucjenom Meksika de facto prekinuta opskrba naftom, a onda i drugim energentima. Na Kubi vladaju ozbiljne nestašice, a struje češće nema nego što je ima.

Amerikanci ne žele kaos

Istovremeno američki državni tajnik Marco Rubio, i sam kubanskog podrijetla, po tvrdnjama medija vodi pregovore s vlastima u Havani: New York Times piše da američki dužnosnici zagovaraju smjenu kubanskog predsjednika Miguela Diaz-Canela, iako zasad ne traže potpunu promjenu režima. Cilj je kontrolirana transformacija nalik pokušajima u Venezueli, ali bez potpunog kaosa, piše NYT.

'Sustav se mora dramatično promijeniti jer je to jedina prilika za poboljšanje kvalitete života građana', rekao je Rubio još ranije.

Newsweek razrađuje tri scenarija za rješavanje aktualne kubanske krize: po prvome tu zemlju čeka kontrolirana smjena na vrhu, dobrovoljno povlačenje vrha režima i gospodarske reforme koje ipak ne bi vodile do promjene komunističkog ustroja i partijske kontrole. Po drugome, gospodarski kolaps i nemiri doveli bi do revolucije u kojoj bi veliku ulogu igrala vojska, makar na vidiku zasad nema bilo kakve oporbe sposobne i voljne preuzeti vodeću ulogu.

Po trećem scenariju, Kuba postupno slabi i propada, pomoć tradicionalnih saveznika poput Venezuele ili Rusije sve je manja i nestaje, a stanovništvo gladuje i iseljava se.

Ekonomsko iscrpljivanje jedina američka taktika?

U predsjedničkom mandatu Donalda Trumpa ova zemlja često je, nakon svake vojne akcije ili barem zveckanja oružjem u nadi barem za ekonomske ustupke, apostrofirana kao 'sljedeća meta', no vojna akcija rijetko je spominjana – moguće zbog traumatičnog američkog iskustva neuspjele invazije u doba predsjednika Kennedyja početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Barem dosad činilo se da je ekonomsko iscrpljivanje jedina američka taktika, a uz slabljenje vanjske podrške Kubi činilo se da će 'sljedeća meta' pasti sama od sebe. Je li to baš tako, upitali smo vanjskopolitičkom analitičara i bivšeg hrvatskog veleposlanika u Rusiji Božu Kovačevića – za početak, koliko je uopće realno da se Amerikanci na Kubi suoče s onim što tamošnji vođa opisuje kao 'nesalomljiv otpor'?

'Budući da je Donald Trump najavio da s Kubom može učiniti što god hoće, očito je da su gotovo svi scenariji u ovom trenutku jednako vjerojatni. Teško je procijeniti sposobnost kubanskih obrambenih snaga i predvidjeti koliko bi trajao njihov otpor Amerikancima, odnosno kako bi taj otpor uopće izgledao. Osobno smatram da bi pravi put s jedne strane bilo intenziviranje diplomatskih kontakata između američke strane i sadašnjeg režima kako bi se zbivanja na Kubi kanalizirala u smjeru demokratizacije, a s druge strane trebalo bi ići prema ukidanju sankcija nametnutih toj zemlji', kaže Kovačević za tportal.

'Američka politika modelira se u skladu s interesima mafijaša'

On podsjeća da nakon revolucije Fidela Castra Kuba uopće nije namjeravala postati dio tadašnjeg sovjetskog bloka – on je osobno hitro otišao u službeni posjet SAD-u – no tadašnja američka vlast odlučila je zaštititi interese mafijaša čija je imovina konfiscirana na Kubi.

'Zapravo možemo reći da je američka politika prema Kubi cijelo vrijeme modelirana u skladu s interesima njihovih mafijaša', oštar je Kovačević.

Uspoređujući situaciju na Kubi s onom u Venezueli, sugovornik tportala podsjeća na Trumpov uhodani način djelovanja i pretpostavlja da će kubanskim vlastima također dati na znanje što se od njih očekuje, a 'ako one to ne prihvate, bit će primijenjeno nasilje'.

Drugim riječima – ili će mu se pokloniti ili će ih ukloniti.

'Za kubanski režim bilo bi mudro da pokuša aktivno sudjelovati u transformaciji političkog sustava u toj zemlji, no pitanje je ima li vremena za to. Nedvojbeno je da će u idućem vremenskom razdoblju Kuba, kao i druge manje zemlje u toj regiji, biti izravna žrtva nasilništva koje je Trump postavio kao vrhovno načelo američke vanjske politike. No koliko god bile teške i bolne žrtve onih koji se nađu Trumpu na putu, dugoročno gledano takva će politika biti najštetnija po samu Ameriku', zaključuje Kovačević.