Regija između Baltika, Jadrana i Crnog mora postaje strateški centar Europske unije, rekao je u srijedu predsjednik Sabora Gordan Jandroković na parlamentarnom samitu Inicijative triju mora, formata koji je premijer Andrej Plenković prozvao „svojevrsnom kralježnicom srednje Europe”.
Inicijativa triju mora pokrenuta je 2015. kao hrvatsko-poljski projekt, a danas okuplja trinaest članica Europske unije smještene između triju mora i strateške partnere - Europsku komisiju, Sjedinjene Države, Njemačku, Tursku, Španjolsku i Japan. U utorak i srijedu u Zagrebu se okupio dio dužnosnika parlamenata tih država.
Jandroković, domaćin susreta, u srijedu je Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu naglasio važnost parlamenata za taj format jer oni donose zakone i proračune te osiguravaju politički kontinuitet.
Predsjednik Sabora poručio je da se udruživanje u Inicijativu, usredotočenu na stratešku infrastrukturu – promet, energetiku i digitalnu tranziciju, u posljednjih deset godina „pokazalo pametnom odlukom”.
„Danas naša zajednička regija”, smještena između Baltika, Jadrana i Crnog mora, „postaje strateški centar Europske unije”, naglasio je predsjednik Sabora, dodajući da ona ostaje dio europskog saveza koji najbrže ekonomski raste.
Inicijativa se danas, u vrijeme geopolitičkih turbulencija, pokazuje „ne kao apstraktni okvir, već kao praktični odgovor” na svjetska previranja, pružajući „vrlo konkretan strateški instrument” za suradnju u izgradnji povezanosti.
Hrvatska se pritom pozicionirala kao iznimno praktična ulazna točka za srednju i srednjoistočnu Europu, nastavio je Jandroković, navodeći njezinu infrastrukturu poput LNG terminala na Krku, proširene Luke Rijeka te odličnu mrežu autocesta.
Predsjednik Sabora najavio je da slijede značajne investicije u željezničku mrežu, „što će još više zbližiti” Hrvatsku s članicama Inicijative.
Plenković je u NSK-u rekao da se strateška karta Europe danas mijenja te da se njezin ekonomski centar gravitacije „seli sa zapada na istok”.
U sjeni ruske agresije na Ukrajinu, prostor između Baltika, Jadrana i Crnog mora postaje okosnica otpornosti te više ne predstavlja europsku periferiju, naglasio je premijer.
U ranijem razgovoru za emisiju 'A sada vlada' Plenković je kazao da je cilj da Inicijativa triju mora postane „svojevrsna kralježnica srednje Europe”.
„Što je počelo kao odgovor na infrastrukturni jaz na osovini sjever-jug evoluiralo je u platformu koja sad igra ključnu ulogu u europskoj povezanosti, sigurnosti i konkurentnosti”, rekao je u NSK-u.
Ta povezanost danas više nije samo tehničko pitanje, nego i garancija sigurnosti, strateške autonomije i otpornosti, naglasio je premijer. Dodao je kako je geopolitička situacija dokazala važnost energetske diversifikacije kojoj Hrvatska „odlučno pripomaže”.
Plenković je u srijedu potvrdio da će na nadolazećem sastanku na vrhu Inicijative krajem travnja u Dubrovniku sudjelovati najviša politička razina iz svih država.
Premijer je ranije najavio da stiže i „visoka razina američke administracije”, odnosno netko od članova kabineta predsjednika Donalda Trumpa, iako za to „još nema konačne potvrde”.
Trump je sudjelovao na samitu Inicijative 2017. u Varšavi, a 2018. u Bukureštu i 2019. u Ljubljani bio je njegov ministar energetike Rick Perry. Na parlamentarnom samitu u Zagrebu sudjeluje niz inozemnih veleposlanika, no ne i američka veleposlanica, iako je stiglo nekoliko dužnosnika veleposlanstva SAD-a.