PETERO KANDIDATA

Istražili smo tko su ljudi koji žele uskočiti u fotelju Ivane Milas Klarić

  • Autor: Silvana Srdoč
  • Zadnja izmjena 03.10.2017 17:10
  • Objavljeno 03.10.2017 u 17:10
Ivana Milas Klarić

Ivana Milas Klarić

Izvor: Cropix / Autor: Damjan Tadic / CROPIX

Petero kandidata za pravobranitelja za djecu pozvano je na otvorenu sjednicu saborskog Odbora za obitelj, mlade i sport u četvrtak, kada će iznijeti svoje vizije obavljanja dužnosti zaštitnika najmlađih građana Hrvatske. Novi zakon propisao je i novi javni poziv za tu dužnost, iako aktualna pravobraniteljica Ivana Milas Klarić nije uspjela odraditi ni pola od propisanog osmogodišnjeg mandata. Tko želi uskočiti u njezine cipele?

Matični saborski odbor do kraja listopada predložit će Saboru najmanje dvoje kandidata za pravobranitelja za djecu. Prema zakonskim odredbama, pravobranitelj mora biti hrvatski državljanin, ne smije biti član stranke niti sudjelovati u političkim aktivnostima, a mora imati najmanje 10 godina radnog iskustva te biti osoba koja je 'osobnim zalaganjem javnosti poznata u području promicanja i zaštite prava djeteta'.

Na javni poziv za izbor pravobranitelja za djecu odazvali su se Hrvoje Jukić, Tatjana Holjevac (nije bivša kandidatkinja za gradonačelnicu Zagreba), Zdravko Miočević, Helenca Pirnat Dragičević i Vanja Slijepčević Saftić.

Nije sasvim jasno kojim će se mjerilom utvrđivati ispunjavaju li kandidati kriterij 'poznatosti', što otvara mjesto sumnji da će vladajuća većina u Odboru odabrati one po vlastitom aršinu. Na javni poziv nije se javila Ivana Milas Klarić, izabrana na dužnost pravobraniteljice u mandatu lijeve koalicije.

Javnosti najpoznatiji svakako je odvjetnik Hrvoje Jukić, predstavnik Hrvatske udruge za ravnopravno roditeljstvo u aktualnoj radnoj skupini za izradu novog Obiteljskog zakona, čiji je nacrt prijedloga neslavno povučen iz javne rasprave.

Odvjetnik, aktivist, boksač...

Ljetos je Hrvatska udruga za ravnopravno roditeljstvo na svojoj stranici na Facebooku podijelila vlastito priopćenje, propitujući svrsishodnost samostalnog instituta pravobranitelja za djecu. Tri mjeseca kasnije Jukić se kandidira za dužnost pravobranitelja za djecu. 

Prema životopisu priloženom uz ostatak potrebne dokumentacije, Hrvoje Jukić ima samostalan odvjetnički ured i fokusiran je pretežno na brakorazvodne postupke, zastupanje malodobne djece kao njihov punomoćnik ili kao branitelj u maloljetničkim postupcima pred Kaznenim sudom.

Jukić je bio član radnih skupina za izradu Zakona o mirenju i Zakona o parničnom postupku, predsjednik suda prvog stupnja Hrvatske komore medicinskih sestara te je surađivao s brojnim udrugama i organizacijama iz područja obiteljsko-pravne zaštite u Hrvatskoj. Navodi i da je redoviti donator SOS Dječjeg sela Hrvatska i UNICEF-a te da je izrazito motiviran za rad s djecom i zaštitu njihovih interesa. Osim toga, sudionik je Domovinskog rata, a rekreativno se bavi boksom.

Inače, Jukić nije poštovao uputu iz javnog poziva da životopisi budu napisani u formatu europass.

Hrvoje Jukić na stručnom skupu u Zagrebu

Autor: youtube

Pravnica posvećena djeci izbjeglicama  

Pravnica Tatjana Holjevac rođena je 16. svibnja 1978. u Travniku u BiH. Zaposlena je kao pravna savjetnica u Hrvatskom pravnom centru, u kojem radi na pružanju pravne pomoći djeci bez pratnje stranim državljanima, edukaciji socijalnih radnika, posebnih skrbnika, policijskih službenika koji rade s djecom i graničnih policijskih službenika, piše radove na temu zaštite djece bez pratnje, pruža pravnu pomoć i zastupa tražitelje međunarodne zaštite itd.

Predaje na Pravnom fakultetu i Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, sudjeluje u javnom savjetovanju u zakonodavnom procesu, kao i na raznim edukacijama i seminarima vezanim za ljudska prava, članica je Savjetodavnog odbora na projektu 'Djeca izbjeglice i migranti u Hrvatskoj', koji provode organizacije Save the Children i Centar za nestalu i zlostavljanu djecu, te je pravna zastupnica prvog odobrenog azila u RH 2006. godine.

Stručni skup o pravnoj zaštiti djece bez pratnje / Tatjana Holjevac

Stručni skup o pravnoj zaštiti djece bez pratnje / Tatjana Holjevac

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunic

'Tijekom izbjegličke rute koja je prolazila i kroz RH tijekom 2015. i 2016. godine, aktivno sam sudjelovala, bila prisutna u svim kampovima za izbjeglice te pomagala u dijelu spajanja obitelji, posebno spajajući razdvojenu djecu s njihovim roditeljima', navodi Holjevac u svom životopisu. 

U njemu piše i da joj usmenu preporuku mogu dati profesorice Aleksandra Korać Graovac i Irena Majstorović sa zagrebačkog Pravnog fakulteta - obje su članice užeg sastava već spomenute Radne skupine za izradu nacrta prijedloga novog Obiteljskog zakona.

Pravni stručnjak za zaštitu djece 

Pravnik Zdravko Miočević rođen je 26. srpnja 1964. godine, a zaposlen je u Poliklinici za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba kao pomoćnik ravnateljice za pravne poslove i voditelj Službe za pravne, kadrovske i opće poslove. Član je multidisciplinarnog tima Poliklinike i radi na savjetovanju roditelja i stručnjaka koji rade s djecom o pravnim aspektima zaštite djece.

Prethodno, radio je u Klinici za dječje bolesti u Klaićevoj kao tajnik Znanstveno-nastavnog vijeća, baveći se, u direktnom ili posrednom kontaktu kroz razne oblike, problematikom zaštite djece.

Zdravko Miočević

Zdravko Miočević

Izvor: Društvene mreže / Autor: Facebook

Bio je na nekoliko stručnih seminara u SAD-u i Velikoj Britaniji te predavač na tečajevima za djelatnike centara za socijalnu skrb za rad sa zlostavljanom djecom, za stručne suradnike u srednjim školama 'Mladi i nasilje u obitelji i školi' i za liječnike primarne zdravstvene zaštite na temu 'Pravni aspekti zaštite zlostavljanog djeteta'.

U njegovu životopisu stoji da je sudionik Domovinskog rata iz 1991. godine.  

Državnoodvjetnička savjetnica 

Pravnica Helenca Pirnat Dragičević rođena je 7. travnja 1965. i uz hrvatsko ima slovensko državljanstvo. U iznimno bogatom životopisu na sedam stranica navodi se, između ostalog, to da je od 15. ožujka 2012. zaposlena u Državnom odvjetništvu RH kao viša državnoodvjetnička savjetnica, a do 2016. bila je članica Vijeća za djecu RH i sudjelovala je u izradi Nacionalne strategije za prava djece u RH od 2014. do 2020.

Također je sudjelovala u izradi Izvješća po fakultativnom protokolu UN-a o pravima djeteta o prodaji, dječjoj prostituciji i dječjoj pornografiji te Izvješća o praćenju provedbe Konvencije Vijeća Europe o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja. Kroz svoj rad u Državnom odvjetništvu, Helenca Pirnat Dragičević pratila je problematiku svih oblika nasilja u obitelji, među djecom i mladima i nad ženama te sudjelovala u radu Nacionalnog tima za prevenciju i suzbijanje nasilja u obitelji i kaznenopravnu zaštitu djece i žena.

Državno odvjetništvo / Helenca Pirnat Dragičević

Državno odvjetništvo / Helenca Pirnat Dragičević

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunić

Za usmene preporuke povodom prijave za dužnost pravobraniteljice za djecu Pirnat Dragičević upućuje na, između ostalih, UNICEF-ov ured za Hrvatsku. 

Liječnica s katoličkog sveučilišta 

Vanja Slijepčević Saftić, jedina liječnica među kandidatima, pedijatrica je i subspecijalizantica dječje neurologije, zaposlena kao docentica na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Ona se 2012. godine kandidirala za Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa i tada nije htjela da se njezin razgovor pred Odborom za izbor i imenovanja snima za potrebe Sabora. Popustila je nakon što joj je objašnjeno da su razgovori s kandidatima javni i da sve prate i novinari. Kao svoj motiv za prijavu tada je navela želju da njezina djeca žive u boljoj državi i društvu. 

U opsežnom životopisu na čak 14 stranica ne navodi datum rođenja. Između ostalog, piše da radi s djecom posljednjih 20 godina, a tijekom stručnog rada opazila je da u značajnog broja djece s neurorazvojnim odstupanjima okolišni činitelji odrastanja imaju značajnu ulogu. Time je započeo njezin put u interdisciplinarnom području prava djece na najbolji mogući razvoj.

Vanja Slijepčević Saftić

Vanja Slijepčević Saftić

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Visnjic/PIXSELL

Na svom prethodnom radnom mjestu, u KBC-u Sestre milosrdnice, pokrenula je praćenje ishoda razvoja djece majki ovisnica, a pratila je i djecu majki koje su se opijale tijekom trudnoće i čija su se djeca rađala s fetalnim alkoholnim sindromom. 'Od tada sam se primarno počela baviti medicinskim, socijalnim, pravnim i edukacijskim problemima fetalnog zlostavljanja djece. Moj rad je bio zapažen na svjetskim i domaćim kongresima te u tiskanim i elektroničkim medijima', piše Slijepčević Saftić, dodajući da je sudjelovala u javnoj raspravi o Nacrtu prijedloga Nacionalne strategije za prava djece u Republici Hrvatskoj od 2014. do 2020. godine.  

Voditeljica je volontersko-dobrotvornog međunarodnog kluba Leo, Lions Club Grič, Zagreb.

'SDP neće u igrokaz'

Podsjetimo, novi Zakon o pravobranitelju za djecu donesen je ljetos, nakon što je prethodni Ustavni sud ocijenio nesuglasnim s Ustavom jer je donesen običnom, ne većinom svih saborskih zastupnika, a oporba je prozivala vlast ističući da ga donosi samo da bi smijenila Ivanu Milas Klarić. SDP-ova saborska zastupnica Ana Komparić Devčić, inače članica Odbora za obitelj, mlade i sport, ustvrdila je da vladajući nisu imali hrabrosti smijeniti Milas Klarić, pa su kreirali novi zakon, te da se u javnosti već govori da će novi pravobranitelj biti Hrvoje Jukić. Komparić Devčić i njezina stranačka kolegica Sabina Glasovac najavile su da SDP neće sudjelovati u 'igrokazu' predlaganja kandidata Saboru jer ne želi snositi odgovornost za pretvaranje neovisne institucije pravobranitelja u političku. 

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Komentari čitatelja 4

Prikaži sve
  • purgeropitek

    03.10.2017 18:17

    Nisam baš ziher kak javni službenici imaju fotelje s imenom i prezimenom. Politika ju je postavila, politika ju je maknula.

  • samostalan

    03.10.2017 18:00

    Ja bas I nebi...

  • dmaravi5

    04.10.2017 14:23

    a tko je ovu milas klarić uhlijebio. prima plaću ove države da bi djecu savjetovala da uče jezike i bježe vani. SRAMOTA

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi