'Nakon razvoda mogao sam se vratiti mami, ali odlučio sam izgraditi kućicu od 60-ak kvadrata iako nemam papire. Išao sam na rizik', kaže 56-godišnjak iz Istre. Tražio je anonimnost, ali pristao je ispričati svoju priču jer, kako kaže, 'nije jedini'. I doista, tisuće ljudi u Hrvatskoj odlučile su učiniti isto, unatoč najavama da će država bespravnu gradnju početi tretirati kao kazneno djelo
Ministar prostornog uređenja i graditeljstva Branko Bačić najavio je da će se novim zakonima svaka nelegalna gradnja tretirati kao kazneno djelo. 'Moramo ići korak dalje jer se bespravna gradnja nastavlja', rekao je Bačić, dodavši da bi se izmjene Kaznenog zakona u Saboru trebale naći početkom iduće godine.
Trenutno su zatvorske kazne od šest mjeseci do pet godina propisane samo za gradnju na zaštićenim područjima, obalnom pojasu ili kulturnim dobrima. No plan je da se sankcije prošire na sve koji grade bez dozvole. Dosad su kazne bile uglavnom novčane, no ubuduće bi mogli uslijediti i ozbiljniji postupci, pa čak i zatvor.
'Nisam imao izbora'
Sugovornik Deutsche Wellea zna da njegova kućica nikad neće biti legalizirana. Izgradio ju je tijekom pandemije, nakon 2011. godine, pa ne ulazi u novi krug ozakonjenja koji država planira pokrenuti.
'Građevinar sam, nisam morao platiti radnike. Pomagali su mi prijatelji za vrijeme korone. Na materijal sam potrošio oko 17 i pol tisuća eura', objašnjava.
Unatoč riziku, ne kaje se: 'Bilo mi bi žao da je sruše, ali što sad? Pristao sam svjesno na to. Ovdje imam mir, nikom ne smetam. Nisam imao izbora; stanarine su astronomske, jedva krpam kraj s krajem', priznao je.
Na krovu ima solarne panele, doveo je vodu, a kasnije je podigao i mali pomoćni objekt. Sada uživa u tišini i zelenilu, svjestan da sve to može nestati ako mu inspekcija zakuca na vrata.
vezane vijesti
Kuće na pomorskom dobru i betonske obale
Njegov slučaj ipak je 'blaži'. Ima i onih koji su se upustili u gradnju luksuznih vila, apartmana ili bazena – i to na zabranjenim područjima. Nedavno je policija kod Rovinja otkrila ženu koja je srušila bespravnu građevinu na obalnom pojasu da bi na istom mjestu izgradila tri puta veću kuću s bazenom. Uz to, pokušala je predati lažno rješenje o legalizaciji da bi je registrirala za turistički najam.
Slične priče nižu se duž cijele obale: od Umaga do Dubrovnika. Na Crvenom vrhu pokraj Umaga, primjerice, pojedinci su uz legalne kuće nelegalno betonirali obalu, gradili stepenice i molove, osiguravajući si tako vlastiti privatni pristup moru.
Val legalizacije i njegovi limiti
Hrvatska je od 2011. godine legalizirala više od 800 tisuća objekata, ali procjene govore da ih još stotine tisuća čekaju na red. Novi krug legalizacije ponovno će obuhvatiti samo objekte sagrađene prije 21. lipnja 2011. godine, a svi kasniji riskiraju kaznenu prijavu.
I dok država pokušava stati na kraj nelegalnoj gradnji, mnogi i dalje biraju rizik, nadajući se da će proći ispod radara.
