SENZACIONALNO OTKRIĆE

Golemi ocean na Saturnovu mjesecu krije život?!

Enkelad

Enkelad

Izvor: Promo fotografije / Autor: NASA

Planetarni znanstvenici jučer su objavili kako su otkrili da u području južnog pola Saturnova mjeseca Enkelada, pod debelom smrznutom površinom leži ocean tekuće vode u kojem ima hranjivih tvari, a možda i života

Ovim otkrićem fascinantni svijet, poznat po svojim velikim vodoskocima, postao je četvrto tijelo u Sunčevu sustavu na kojem dokazano postoji ocean.

Godine 2005., NASA-ina letjelica Cassini otkrila je da na mjesecu čiji je promjer oko 500 kilometara djeluju gejziri koji uvis izbacuju vodene pare i led. Nove analize pokazale su da je izvor te vode ocean dubok 10-ak kilometara, slično kao najdublja Marijanska brazda na Zemlji. Ova vodena masa proteže se većim dijelom južne hemisfere Enkelada, a prekrivena je ledenom korom debelom 30 do 40 km.

'Sve ovo uklapa se u sliku na kojoj već dugo radimo', rekla je Carolyn Porco, znanstvenica na Institutu za svemirske znanosti u Boulderu u Coloradu. 'Ovo je velika potvrda', dodala je.

Otkriće uvelike povećava mogućnost da na Enkeladu postoji život. Saturnov mjesec toliko je udaljen od Sunca da je temperatura na njemu oko -200°C. Energija koja njegovu vodu održava u tekućem stanju najvjerojatnije se stvara zahvaljujući gravitaciji Saturna, odnosno kroz trenje uzrokovano plimnim kretanjima - stezanjem i rastezanjem. Dio te vode, zajedno s organskim tvarima, probija se kroz ledenu koru i izbija na površinu u obliku velikih vodoskoka. Cassini je do sada zabilježio 101 gejzir u kojem je otkrio organske molekule i soli.

Porco smatra da se toplina na Enkeladu oslobađa iz unutrašnjosti prema van. Ona je sa svojim timom izračunala da vodi iz dubina treba oko tjedan dana da se uzdigne do površine. Takvo kretanje vjerojatno sprječava da se pukotine u ledu širine oko jednog metra potpuno smrznu. Vodena para iz njih uzdiže se do visina od 30-ak metara.

'Ovo je otkriće dokaz o postojanju velikog, dugovječnog rezervoara tekuće vode koji hrani vodoskoke', rekao je Jonathan Lunine, planetarni znanstvenik na sveučilištu Cornell u New Yorku.


Dokazi postojanja vode

Znanstvenici su otkrili Enkeladov ocean na temelju mjerenja gravitacije tijekom tri bliska prolaska Cassinija kraj mjeseca između 2010. i 2012. Dva preleta bila su iznad južnog pola, a jedan iznad sjevernog.

Stručnjaci su očekivali da će gravitacijsko polje na jugu biti slabije jer su ondje zabilježili veliku depresiju. No ono nije bilo tako slabo kako bi se očekivalo na temelju topografije tijela. Razliku u očekivanoj i izmjerenoj snazi može kompenzirati samo ocean koji je gušći od leda. Naime, poznato je da je voda najgušća na 4°C te da led pliva na vodi jer ima manju specifičnu težinu.

Prema prikupljenim podacima, procjenjuje se da Enkelad ima kamenu jezgru promjera oko 200 km. Ona je prekrivena slojem vode, a potom leda. Moguće je da voda prekriva cijeli mjesec, no vjerojatnije je da je uglavnom raspoređena na južnoj polutki. Ocean ima dimenzije slične američkom jezeru Superioru, ali je mnogo dublji. Za sada nije jasno zašto je veći dio vode koncentriran baš na jugu mjeseca.

Uvjeti za postojanje života

Stručnjaci smatraju da je Enkelad jedno od najpogodnijih mjesta u Sunčevu sustavu za postojanje života jer je njegova voda na dnu u kontaktu s kamenom jezgrom.

'U novim rezultatima važno je to što oni dokazuju da postoji kontakt između oceana i stijena', rekao je Christopher McKay, astrobiolog NASA-inog Istraživačkog centra Ames u Moffett Fieldu u Kaliforniji. 'To je ključno jer čista voda nije biološki zanimljiva – potrebna joj je interakcija sa stijenama da bi bila korisna za život', dodao je.

Na Zemlji primjerice, vruća voda iz hidrotermalnih izvora ulazi u kemijske reakcije sa stijenama u kojima nastaju hranjive tvari. Cassini je u gejzirima Enkelada uz organske tvari otkrio i malene čestice silicija koje bi mogle biti djelići kamene jezgre. Pitanje je samo je li Enkeladov ocean dovoljno dugo u tekućem stanju da bi se život stigao razviti. Odgovor će možda ponuditi neke buduće misije. Članak je objavljen u uglednom časopisu Science

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!