Administracija Donalda Trumpa najavila je oštrije rezove u proračunu NASA-e nego ikad prije. Početkom travnja nacrt je predviđao smanjenje od 20%, što je Trump već početkom svibnja ažurirao na 25% - s 25 milijardi dolara na 18,8 milijardi dolara. Najviše će biti pogođena znanost, promatranje Zemlje i istraživanje svemira sondama i teleskopima, no na stolu su i neke svete krave američkog svemirskog programa.
Za promatranje Zemlje, tj. satelite koji proučavaju klimu, oceane i kopnene površine, NASA će dobiti 1,2 milijarde dolara manje nego u prošloj godini, a istraživanje svemira dobit će 2,3 milijarde eura manje. To ugrožava projekt novog svemirskog teleskopa Nancy Grace, pravog nasljednika Hubblea, koji će moći promatrati dio neba stotinu puta veći odjednom. Projekt nije premašio proračun i rokove, ali ipak nije bio dovoljno dobar. U stručnim medijima postoje nagađanja da će biti otežan i rad svemirskih teleskopa Hubble i James Webb, piše portal slovenske javne televizije u detaljnoj analizi.
vezane vijesti
Ugrožena je i misija donošenja netaknutog uzorka s Marsa na Zemlju, čiji je proračun narastao s 4 milijarde dolara na 11 milijardi dolara u samo nekoliko godina, a rok je produžen do 2040. godine, Cijeli je plan prošle godine odbačen, a privatne tvrtke su pozvane da pronađu nešto radikalno brže i jeftinije. Primili su brojne prijedloge, ali sada će i oni očito završiti u ladici, vjerojatno na veliko oduševljenje Xi Jinpinga. Kinezi, naime, planiraju dobiti uzorak s Marsa početkom sljedećeg desetljeća, puno ranije od SAD-a.
Gasi se niz projekata i međunarodnih suradnji
Vijest je svakako hladan tuš za Europu, koja već razvija sondu za ekspediciju Mars Sample Return koja će uzorak s Marsa donijeti na Zemlju. Bez američkog doprinosa, razvijaju ga uzalud. Još veći šok za Europu je odustajanje od sudjelovanja u europskom projektu ExoMars. Europa je, naime, izgradila rover za Mars, ali on nema lander, koji su im obećali osigurati Amerikanci. No - piši propalo. Još neke zemlje ostat će bez planiranih svemirskih suradnja sa SAD-om - gasi se projekt svemirske stanice Lunar Portal u sklopu projekta Artemis koji je SAD razvijao s Kanadom, Europom i Japanom.
No, ono što je pravi šok za znanstvenu zajednicu jest plan Trumpove administracije da ugasi projekt superteške rakete-nosača SLS, koji će letjeti još na misijama Artemis II, III i IV, a zatim će biti poslan u ropotarnicu povijesti. Ova raketa danas je ključni stup NASA-inog programa istraživanja svemira s ljudskom posadom, središnji element povratka na Mjesec (Artemis) i dugogodišnji miljenik američke svemirske politike, koji se razvija već četiri desetljeća. Plan je, dakako, da se SLS zamijeni privatnim raketama.
Idemo na Mars
Što će onda uopće ostati od NASA-e? U dokumentu Trumpove administracije postavljena su dva cilja: prestići Kineze na Mjesecu i poslati prvog čovjeka na Mars, za što će NASA dobiti dodatnih milijardu dolara više. Nedostaju detalji, pa se može tek nagađati da će se program Artemis temeljno promijeniti iz znanstvenoistraživačkog programa u izrazito politički.
Trump želi prestići Kineze, a zatim preusmjeriti fokus na Mars. Astronauti će, uvjerava administracija, hodati po površini Mjeseca, razviti zastave i otići - baš kao u programu Apollo. Nema više snova o održivom, dugoročnom istraživanju Mjeseca, lunarnim ispostavama, svemirskim postajama u blizini Mjeseca, iskorištavanju lunarnih sirovina... Važno je da SAD u ovom tisućljeću ne budu druge na Mjesecu i da budu prve na Marsu.
Treba naglasiti da Mars nije mačji kašalj. Do sada se vjerovalo da bi jedna ljudska misija na Mars koštala između sto i dvjesto milijardi dolara i bila izuzetno rizična. Zato se toga nitko još nije poduhvatio, iako su astronauti 1980-ih vjerovali da će oni hodati po crvenom planetu.
Iza svega opet stoji - Musk
No Trump očito vjeruje da je stvar izvediva ili je spreman ignorirati rizike kako bi svoj mandat mogao okruniti povijesnim postignućem. Ili možda jednostavno vjeruje svom bliskom suradniku, vlasniku SpaceX-a Elonu Musku. To bi objasnilo većinu navedenih promjena u NASA-inom proračunu.
SpaceX, kao što je poznato, razvija raketu Starship, za koju Musk uvjerava da je najmoćnija u povijesti, potpuno ponovno upotrebljiva i izuzetno jeftina. Osim toga, odabran je za NASA-in službeni lunarni modul, što mu je dalo institucionalnu podršku za razvoj. A kada Starship sleti na Mjesec, dobar dio problema predviđenih za slijetanje na Mars bit će riješen. SLS će biti nepotreban, kao i svemirska letjelica Orion - što je još jedna glavobolja za Europsku svemirsku agenciju koja plaća polovicu njezinih troškova.
Musk je već najavio da će, počevši od 2026., godišnje slati nekoliko zvjezdanih brodova na Mars, gdje će pokušati sletjeti. A ako se ne razbiju, do kraja desetljeća trebale bi uslijediti ekspedicije s ljudskom posadom. Plan je izrazito optimističan i hoda granicom onoga što je moguće ili barem racionalno sigurno. No čini se da to polako postaje službena politika NASA-e - prođe li plan, dakako, američki Kongres, što ni izbliza nije izvjesno.
