Na Palagruži, najjužnijoj točki hrvatskog arhipelaga, orkanski udari dizali su more do razine kakva se rijetko viđa. Valovi su, prema procjenama, prelazili osam metara visine. Svjetioničar Vojislav Šain za Morski.hr opisao je situaciju riječima koje najbolje dočaravaju ozbiljnost trenutka.

'Uspjeli smo jučer sve osigurati i danas nismo izlazili iz kuće zbog sigurnosti. Kad je ovako loše vrijeme, moramo voditi računa da ne dođemo u situaciju da se na bilo koji način ozlijedimo. Kad se smiri, znat ćemo i je li jugo napravilo kakvu štetu.'

Valovi visoki poput trokatnice, kaže, zabilježeni su najmanje dva puta.

Fenomen olujnog uspora

Neuobičajeno visoka razina mora koja je poplavila Dalmaciju nije bila slučajna. Riječ je o pojavi koju meteorologija i oceanografija dobro poznaju, a zove se olujni uspor. Što se točno dogodilo, za Jutarnji je pojasnila Dijana Klarić Rebac, voditeljica Službe za meteorološka i oceanografska mjerenja na Jadranu.

'Pojava se u meteorologiji i oceanografiji naziva olujni uspor. Posljedica je visokih razina mora koje u doba maksimalnog plimnog vala bivaju pospješene zbog prolaza centra ciklone. Vremenske prilike prije 4. veljače bile su pod utjecajem stalnog juga koje više dana popunjava Jadran mediteranskim vodama, dižući srednju razinu mora. Sve te okolnosti bile su uzrokom plavljenja nakon prolaza ciklone i maksimalnog plimnog vala koji je nastupio u Splitu 4. veljače poslije 18 sati.

Takve se astronomski visoke razine plimnih valova na Jadranu očekuju u listopadu, studenom i prosincu. Budući da su učestale duboke ciklone najčešće zabilježene u tom području od listopada do ožujka, pojava obalnih plavljenja moguća je tijekom tog razdoblja. Ekstremni slučajevi plavljenja mora pokazuju učestalost od dva, tri događaja godišnje, a u plitkim lukama ta se učestalost povećava.'

'Savršena oluja'

Drugim riječima, spoj više čimbenika poklopio se u istom trenutku: već povišena srednja razina mora, maksimalna plima i prolazak ciklone. Takav slijed okolnosti ne događa se često, ali nije ni nepoznat na Jadranu, osobito u hladnijem dijelu godine.

Postavlja se pitanje može li se ovakve situacije predvidjeti. Klarić Rebac pojašnjava da DHMZ raspolaže meteorološkim i oceanografskim prognostičkim modelima, ali ne i onima koji u složenim uvjetima razvedene obale računaju i dizanje razine mora.

'DHMZ-ovim prognostičarima na raspolaganju su meteorološki i oceanografski prognostički modeli, ali ne i modeli koji dodatno prognoziraju dizanje razine mora u složenim uvjetima naše razvedene obale. Neki istraživački centri razvijaju i takve modele, ali oni još nisu operativni do razine pouzdanosti za izdavanje pomorskih obalnih prognoza i upozorenja za morska plavljenja.'

Zbog toga se, i uz postojeće prognoze, ovakvi ekstremni sklopovi okolnosti još ne mogu predvidjeti s potpunom sigurnošću.