Island razmatra održavanje referenduma o ponovnom pokretanju pregovora o članstvu u Europskoj uniji već u kolovozu, potvrdile su dvije osobe upoznate s pripremama za pristupanje
Sve se to događa u trenutku u kojem zamah proširenja Europske unij jača: Bruxelles radi na planu koji bi Ukrajini mogao omogućiti djelomično članstvo već sljedeće godine dok je Crna Gora, kao vodeća kandidatkinja, prošlog mjeseca zatvorila još jedno pregovaračko poglavlje.
Vladajuća koalicija u Reykjavíku obećala je do 2027. održati referendum o nastavku pristupnih pregovora, nakon što je prethodna vlada 2013. zamrznula pregovore. No rok se sada ubrzava u ozračju geopolitičkih potresa, nakon odluke Washingtona da uvede carine Islandu te prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa o pripojenju Grenlanda.
Očekuje se da će islandski parlament u sljedećih nekoliko tjedana objaviti datum referenduma, navode sugovornici Politica. Odluka dolazi nakon niza posjeta dužnosnika EU-a Islandu i islandskih političara Bruxellesu. Ako birači podrže nastavak pregovora, Island bi mogao pristupiti Uniji prije bilo koje druge zemlje kandidatkinje, rekao je jedan od sugovornika.
vezane vijesti
'Razgovor o proširenju se mijenja', izjavila je povjerenica za proširenje EU-a Marta Kos, a prošlog mjeseca u Bruxellesu se sastala s islandskom ministricom vanjskih poslova Þorgerður Katrín Gunnarsdóttir. 'Sve je više riječ o sigurnosti, pripadnosti i očuvanju sposobnosti djelovanja u svijetu suprotstavljenih sfera utjecaja. To se tiče svih Europljana.'
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen sastala se prošlog mjeseca u Bruxellesu s islandskom premijerkom Kristrún Frostadóttir te poručila da njihovo partnerstvo 'nudi stabilnost i predvidljivost u nestabilnom svijetu'.
U ožujku 2015. godine Reykjavik je zatražio da ga se više ne smatra zemljom kandidatkinjom za članstvo u EU-u. Von der Leyen, koja je posjetila Island prošlog srpnja, ponovno se susrela s Frostadóttir tijekom sastanka Nordijskog vijeća u Stockholmu prošle jeseni te pohvalila Island zbog jačanja suradnje s EU-om. U ožujku ponovno planira posjetiti arktičku regiju.
Razgovori o produbljivanju odnosa s Islandom i mogućem nastavku pristupnih pregovora započeli su i prije Trumpova povratka u Bijelu kuću, a jedan od dužnosnika EU-a navodi da je Bruxelles već tada obraćao veću pozornost na tu strateški važnu zemlju.
No pojačane prijetnje iz SAD-a, uključujući šalu Billyja Longa, Trumpova kandidata za veleposlanika na Islandu, da bi ta zemlja postala 52. američka savezna država i da bi on bio guverner povećale su hitnost situacije.
'Mislim da je činjenica da je Island četiri puta spomenut u Trumpovu govoru na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu prošlog mjeseca, dok je govorio o Grenlandu, sigurno usmjerila pažnju', rekao je drugi dužnosnik EU-a, dodavši da to 'mora biti uznemirujuće za malu zemlju'.
Island je podnio zahtjev za članstvo u EU-u 2009., na vrhuncu financijske krize tijekom koje su propale sve tri njegove velike komercijalne banke. Vlada je pregovore zamrznula u prosincu 2013., kada se islandsko gospodarstvo brzo oporavljalo, a ekonomisti su upozoravali na mogući slom europodručja. U ožujku 2015. godine Reykjavik je zatražio da se više ne smatra kandidatom.
Geopolitička situacija u međuvremenu se znatno promijenila. Island zauzima strateški važan položaj u sjevernom Atlantiku, južno od Arktičkog kruga. Nema vlastitu vojsku te se za sigurnost oslanja na članstvo u NATO-u i bilateralni obrambeni sporazum sa SAD-om iz 1951. godine.
Ta činjenica, uz gospodarske koristi od članstva u EU-u, čini se da povećava potporu javnosti ulasku u Uniju, a ankete pokazuju rast potpore.
Ipak, put prema članstvu nije jednostavan. 'Pristupanje bi moglo naići na ozbiljne domaće političke prepreke', rekao je bivši islandski predsjednik Guðni Thorlacius Jóhannesson.
Najveća prepreka mogla bi biti pitanje ribolovnih prava, ključne industrije na Islandu i središnje teme pregovora u prethodnom razdoblju.
'Na kraju se sve svodi na ribu, to je uvijek bilo pitanje', rekao je prvi dužnosnik EU-a.
No postoji jedna ključna razlika u odnosu na tadašnje pregovore: izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a.
Velika Britanija i Island dugo su imali napete odnose zbog ribolova, uključujući niz sukoba od 1950-ih do 1970-ih poznatih kao 'Ratovi za bakalar'. Tijekom islandski pristupnih pregovora postojale su ozbiljne napetosti između dviju zemalja, pri čemu je London osporavao količinu skuše koju su lovili islandski ribari. Spor nazvan 'Rat za skušu' doveo je do prijetnji EU-a trgovinskim sankcijama Islandu.
Budući da Britanija više nije članica EU-a, ribolovna prava mogla bi predstavljati manju prepreku.
Ako Islanđani odluče nastaviti pregovore, oni bi se mogli odvijati brzo. Island je član Europskog gospodarskog prostora i dio šengenskog prostora bez graničnih kontrola te već primjenjuje velik dio europskog zakonodavstva.
Prije zamrzavanja pregovora 2013. godine Island je zatvorio 11 od 33 pregovaračka poglavlja. Crna Gora, najnaprednija zemlja kandidatkinja, tek je posljednjih mjeseci nadmašila tu brojku.
'Na papiru to ne bi trebalo biti preteško; moglo bi potrajati i samo godinu dana' da se zatvore sva poglavlja, rekao je prvi dužnosnik EU-a. No izvor upoznat s raspoloženjem na Islandu upozorava da je takav rok preambiciozan s obzirom na složenost pojedinih pitanja.
Za stvarno pristupanje EU-u Island bi morao održati još jedan referendum, nakon završetka pregovora.
Ovisno o trajanju tog procesa i tadašnjoj geopolitičkoj situaciji, to bi mogao biti visok prag, jer su koristi članstva za Island više povezane sa sigurnošću nego s gospodarskom dobiti. Island ima peti najviši bruto domaći proizvod po stanovniku u svijetu, što članstvo u EU-u čini manje privlačnim nego drugim zemljama koje teže ulasku u Uniju.
