'Uvijek je Putin uključen u velike migracijske pokrete. Uvijek Vladimir Putin', izjavio je Brunner za Financial Times, izravno povezujući Kremlj s nizom kriza koje su potaknule masovne dolaske u Uniju.

Brunner podsjeća na rusku podršku sirijskom režimu Bašara al Asada tijekom građanskog rata koji je izbio 2011. godine. Taj je sukob kulminirao migrantskom krizom 2015. i 2016., kada je više od dva milijuna ljudi zatražilo azil u Europi. Rusija je, uz vojnu podršku, krajem 2024. godine pružila utočište Asadu nakon pada njegova režima.

'Moramo biti oprezni'

Drugi veliki migracijski val povezan je s ruskom invazijom na Ukrajinu 2022. godine. Od tada je oko 4,3 milijuna Ukrajinaca dobilo privremenu zaštitu u Europskoj uniji. 'I u tom slučaju Putin je bio ključni faktor', istaknuo je Brunner. Govoreći o aktualnom ratu s Iranom, on priznaje da Rusija nije pokrenula sukob, ali naglašava da je 'podržavala režim', zaključujući da je Putin 'u praksi najveći pokretač migracija prema Europi'.

Za razliku od 2015. godine, kada je tadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel otvorila vrata sirijskim izbjeglicama, europske zemlje danas žele izbjeći sličan scenarij. Iako zasad nema većih migracijskih tokova iz Irana, Brunner upozorava da se situacija može brzo promijeniti. 'Trenutačno ne vidimo dolaske iz Irana, ali moramo biti oprezni jer se okolnosti mijenjaju iz dana u dan', rekao je.

Nekoliko država članica, predvođenih Italijom i Danskom, već zagovara strože mjere, uključujući mogućnost zatvaranja granica da bi se spriječio novi veliki val migracija. U zajedničkom pismu danske premijerke Mette Frederiksen i talijanske premijerke Giorgie Meloni upozorava se da Europa 'ne smije riskirati ponavljanje scenarija iz 2015. i 2016. godine'.

Dvije čelnice pozvale su Europsku komisiju da razmotri uvođenje mehanizama koji bi djelovali kao 'kočnica u nuždi' u slučaju naglih i masovnih migracijskih kretanja. Takve mjere mogle bi uključivati i privremeno zatvaranje granica u slučaju sigurnosnih prijetnji, što su neke članice već primjenjivale, primjerice tijekom migrantskog pritiska na poljsko-bjeloruskoj granici.

'Spremniji smo nego prije deset godina'

Brunner poručuje da Komisija ozbiljno shvaća takve zahtjeve država članica. 'Moramo to detaljno razmotriti. Ono što države članice traže mi provodimo', rekao je.

Organizacije za ljudska prava pak upozoravaju na pravne i etičke rizike. Amnesty International oštro je kritizirao prošlogodišnju odluku Poljske da blokira zahtjeve za azil na granici s Bjelorusijom, ocijenivši je nespojivom s međunarodnim pravom.

Unatoč kritikama, Bruxelles tvrdi da je danas znatno spremniji nego prije deset godina. Brunner ističe da se procedure vezane uz azil sve češće provode već na granicama, a novi sustav ulaska i izlaska, koji uključuje biometrijske provjere, omogućuje bolji nadzor.

Od uvođenja tog sustava u listopadu registrirano je oko 40 milijuna ulazaka državljana izvan EU-a, pri čemu je oko 19.000 osoba odbijeno, uključujući 500 onih koje su predstavljale sigurnosni rizik. 'Svjesni smo migracijskog aspekta, ali i sigurnosnog, osobito kada je riječ o prijetnji terorističkim napadima. Na to također moramo biti spremni', zaključio je Brunner.