Čelnici će raspravljati o sveobuhvatnom planu za jačanje obrambenih sposobnosti EU-a s ciljem ostvarenja pune obrambene spremnosti do 2030. godine, koji je prošli tjedan predstavila Europska komisija.

Jedan od planova odnosi se na uspostavu sustava zaštite od dronova na razini cijele Europske unije koji bi bio operativan do kraja 2027.

Europske čelnike čeka rasprava o korištenju zamrznute ruske imovine za potporu Ukrajini. Komisija je predstavila ideju da se zamrznuta ruska imovina koristi kao podloga za beskamatni zajam Ukrajini u visini od 140 milijardi eura. Ukrajina bi taj zajam vratila tek kad Rusija plati ratnu odštetu.

Prema nacrtu zaključaka, Europsko vijeće trebalo bi pozvati Komisiju “da što prije predstavi konkretne prijedloge za moguću uporabu zamrznute ruske imovine u skladu s pravom EU-a i međunarodnim pravom”.

Komisija tvrdi da postoji pravna mogućnost korištenja tih sredstava, a da to ne bude konfiskacija imovine što je protivno međunarodnom pravu i što bi moglo dovesti do pravne nesigurnosti.

Europski čelnici žele pojačati pritisak na rusko gospodarstvo i obrambenu industriju kako bi se ruskog predsjednika prisililo na mirovne pregovore. Nakon telefonskog razgovora američkog i ruskog predsjednika Donalda Trumpa i Vladimira Putina, više europskih čelnika poručilo je da ostaju predani načelu da se međunarodne granice ne smiju mijenjati silom.

Rasprava o Ukrajini započet će obraćanjem ukrajinskog predsjednika Volodomira Zelenkskog, ali još nije potvrđeno hoće li on biti fizički nazočan ili će se obratiti videovezom. Očekuje se da će na samitu biti postignut dogovor o 19. paketu sankcija protiv Rusije, koji uključuje niz energetskih i financijskih mjera, uključujući zabranu uvoza ruskog ukapljenog prirodnog plina od 1. siječnja 2027., godinu dana ranije nego što je prvotno bilo predviđeno.

Za usvajanje paketa sankcija potrebna je jednoglasna odluka svih država članica, a zasad nedostaje pristanak Slovačke. Bratislava nema primjedbi oko samog sadržaja 19. paketa sankcija, nego traži da se EU posveti rješavanju krize u automobilskoj industriji i visokim cijenama energije, koje europsko gospodarstvo čine nekonkurentnim.

Slovački premijer Robert Fico je danas u Bratislavi rekao da bi mogao dati zeleno svjetlo za sankcije ako bude zadovoljan zaključcima sa samita. Najavio je da će se prije samita sastati s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom s kojim će razgovarati o automobilskoj industriji i energetici.

Jedna od glavnih tema bit će konkurentnost europskog gospodarstva i postizanje klimatskih ciljeva. U svrhu jačanja konkurentnosti gospodarstva, Komisija radi na pojednostavljenju propisa kako bi se smanjio administrativni teret za poduzeća, ali to često uključuje ukidanje ili odgodu primjene propisa donesenih u okviru Zelenog plana.

Države članice su prilično podijeljene oko cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova za 90 posto do 2040. u odnosu na 1990. Očekuje se da će Europsko vijeće dati političke smjernice o tome, a ministri zaštite okoliša potom će početkom studenog pokušati postići dogovor o ciljevima za 2040. i 2035., koje EU mora postaviti prije klimatske konferencije COP30 u studenom.

Sve više zemalja članica ističe da se zelena tranzicija ne može provoditi na štetu gospodarskog rasta te se protive prijedlozima za zaštitu klime u ime konkurentnosti.

Prvi put na dnevnom redu Europskog vijeća naći će se pitanje o priuštivom stanovanju. Čelnici će razmotriti što se može učiniti na europskoj razini kako bi se poduprli i popratili napori na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini u cilju poboljšanja pristupa priuštivom i adekvatnom stanovanju. Rezultat te rasprave trebale bi biti smjernice za Komisiju da izradi europski plan za priuštivo stanovanje.

Na dnevnom redu su i migracije i kriza na Bliskom istoku. Čelnici će razgovarati o tome kako EU može podržati napore za trajni i pravedan mir u regiji, nakon nedavnog sporazuma o prekidu vatre između palestinskog islamističkog pokreta Hamas i Izraela u Gazi.

Na marginama summita EU-a održat će se i samit eurozone, s naglaskom na međunarodnu ulogu jedinstvene europske valute, uključujući i u svjetlu uvođenja digitalnog eura.