Prof. dr. goran tešović

Dječji infektolog o stanju u Hrvatskoj: Djeca se dobro nose s Covidom-19. Čak i ona s kroničnim stanjima najčešće nemaju kritičan oblik bolesti

  • Autor: Mladen Smrekar
  • Zadnja izmjena 01.12.2020 20:04
  • Objavljeno 01.12.2020 u 20:04
Goran Tešović, dječji infektolog s Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević u Zagrebu

Goran Tešović, dječji infektolog s Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević u Zagrebu

Izvor: Pixsell / Autor: Davorin Visnjic

Prof. dr. Goran Tešović, dječji infektolog s Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević u Zagrebu, otkriva za tportal je li posljednjih dana povećan broj malih pacijenata oboljelih od Covida-19, kako djeca podnose bolest, tko je među njima ugrožen te je li bolje da idu u škole i vrtiće ili da ih se čuva, izolirane unutar četiri zida

Velika američka studija pedijatrijskih pacijenata otkrila je da ih je samo četiri posto bilo zaraženo koronavirusom, a većina tih slučajeva bila je asimptomatska ili blaga. Ova je studija možda i potvrdila, ali nije i objasnila veliku zagonetku: zašto je bolest koja je u manje od godine dana širom svijeta usmrtila milijun i pol ljudi tako rijetka i gotovo bezopasna za manju djecu.

Nekoliko studija

Neke studije dale su naslutiti da stanice dječjih nosnih sluznica proizvode manje proteina koji pomažu virusu da uđe u tijelo. S druge strane postoje istraživanja o tome da je postotak genetskog materijala koronavirusa u nosu djece do pet godina 10 do 100 puta veći od onoga u starije djece i odraslih. Prema studiji ljetos objavljenoj u medicinskom časopisu JAMA Pediatrics, mala djeca mogla bi biti veliki prijenosnici virusa.

Što nam još govore brojke? Prema izvješću o razinama i trendovima dječje smrtnosti Unicefa, Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), UN-ova odjela za ekonomska i društvena pitanja te Svjetske banke, pandemija ugrožava milijune dječjih života jer je zaustavila pad broja smrti koje su se mogle spriječiti kod djece mlađe od pet godina. A lani je taj broj pao na rekordno niskih pet milijuna u odnosu na 12,5 milijuna takvih smrti prije 30 godina.

tportal

Izvor: Profimedia / Alamy / Autor: gre jak

U strahu da bi i djeca mogla postati masovne žrtve pandemije, puno se pisalo o simptomima oboljelih mališana nalik Kawasakijem sindromu. Američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti rano su potvrdili vezu između rijetkog, potencijalno smrtonosnog sindroma u djece nalik Kawasakijevoj bolesti i Covida-19.

Zdravstvene službe u New Yorku ustanovile su pak da je 145 djece oboljelo od onoga što se opisuje kraticama PIMS-TS, odnosno MIS-C - multisustavni upalni sindrom kod djece. O porastu broja slučajeva rijetke bolesti nalik Kawasakiju kod male djece javili su i Talijani, nešto slično pojavilo se i u Srbiji i nekim drugim zemljama.

Povoljan ishod

Krajem prošlog tjedna pročulo se i da je u najveću slovensku zdravstvenu ustanovu, ljubljanski UKC, proteklih dana primljeno šestero djece s upalama više organa. Navodno je riječ o posljedicama jakih imunoloških reakcija organizma djece koja su dva do četiri tjedna prije toga bila zaražena koronavirusom i u međuvremenu ga i preboljela. A kakva je situacija u Hrvatskoj?

'Prvu bolesnicu s multisustavnim inflamatornim sindromom koji je povezan s Covidom-19 (MIS-C) vidjeli smo krajem proljeća, a nakon toga još tri bolesnika. Prošli tjedan jedan takav bolesnik primljen je i u KBC Split', otkriva prof. dr. Goran Tešović, dječji infektolog s Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević u Zagrebu.

Sve je više opisa bolesnika s multisustavnim upalnim sindromom kod djece i oni dolaze iz raznih zemalja. Dobra je vijest da se ogromna većina takvih bolesnika potpuno oporavila, bez obzira na težinu kliničke slike u akutnoj fazi bolesti.

'Postoje i izvještaji o bolesnicima koji su podlegli bolesti, no njih ima vrlo malo', kaže Tešović. 'Svi naši bolesnici imali su povoljan tijek i ishod bolesti.'

Danas je jasno da se djeca, posebno ona mlađa, ne razbolijevaju kao odrasli, posebno stariji ljudi, i da rijetko umiru od Covida-19. Metaanaliza postojećih studija proučila je 550 slučajeva među djecom mlađom od 18 godina u Kini, Italiji i Španjolskoj; otkriveno je da je samo devetero djece imalo težak ili kritičan slučaj Covida-19, a samo je jedno umrlo.

Brojna istraživanja ponudila su i ponekad potpuno oprečne odgovore na osnovna pitanja o Covidu i djeci.

'Što se tiče epidemiologije koronavirusne bolesti u djece, saznanja koja smo stekli na početku pandemije nisu se bitno promijenila', otkriva Tešović. Većina djece s Covidom-19 ima blage kliničke simptome te se ne razlikuju od neke druge uobičajene virusne bolesti koja zahvaća dišni sustav. Nešto su češće prisutni probavni simptomi, i to je možda glavna razlika prema uobičajenim virusnim infekcijama dišnog sustava izazvanih drugim virusima, iako i neke druge virusne bolesti koje primarno zahvaćaju dišni sustav, kao što su adenovirusne infekcije ili gripa, mogu imati i crijevne simptome.

'Ukupno se može reći da su teške kliničke slike u djece iznimno rijetke i uglavnom se javljaju kod onih koji imaju neki prethodni kronični komorbiditet, odnosno veći broj kroničnih bolesti i stanja. Dakle prethodno zdrava djeca preboljet će infekciju s blagim ili bez ikakvih simptoma', kaže Tešović. 'Djeca se dobro nose s Covidom-19', dodaje.

Sve je više opisa bolesnika s multisustavnim upalnim sindromom i oni dolaze iz raznih zemalja

Sve je više opisa bolesnika s multisustavnim upalnim sindromom i oni dolaze iz raznih zemalja

Izvor: Profimedia / Alamy / Autor: felipe caparros cruz

Ništa nije isključeno

U Hrvatskoj je zabilježeno tek nekoliko slučajeva djece i adolescenata koji su zahtijevali terapiju kisikom i tek nekoliko djece s multisustavnim upalnim sindromom.

'Za sada ne bilježimo značajan porast djece s Covidom-19 koja dolaze u našu kliniku. Ipak, sa značajnim porastom broja oboljelih u populaciji, koji se događa posljednjih tjedana, ne treba isključiti da ćemo vidjeti i nešto više bolesnika dječje dobi s težim kliničkim slikama', upozorava Tešović.

Čak i djeca s kroničnim stanjima najčešće nemaju kritičan oblik bolesti

Čak i djeca s kroničnim stanjima najčešće nemaju kritičan oblik bolesti

Izvor: Cropix / Autor: Darko Tomas

Iako se djeca u prosjeku dobro nose s Covidom-19, to ne znači da i među najmlađima nema onih koji spadaju u ugroženu skupinu. To su oni bolesnici koji imaju kronične respiratorne tegobe, srčane bolesti, dijabetes...

'Ukupno je međutim takvih bolesnika u dječjoj populaciji značajno manje nego među odraslima', kaže Tešović. 'Ponavljam, čak i djeca s kroničnim stanjima najčešće nemaju kritičan oblik bolesti.'

Zaključavanje i zatvorenost u domu nagnali su djecu i tinejdžere u dobi od 10 do 17 godina da posljednjih mjeseci znatno više vremena provode uz digitalne igre na tabletima, igraćim konzolama, pametnim telefonima ili osobnim računalima. I dok su lanjskog rujna na računalne igre tijekom radnog dana trošili prosječno 79 minuta, četiri tjedna nakon zatvaranja škola i ograničenja kretanja to se vrijeme popelo na velikih 139 minuta dnevno.

Prekomjerna težina

Puno sjedenja pred ekranima ostavlja trag. Laboratorij za dijagnostiku tjelesnog razvoja Fakulteta za sport u Ljubljani usporedio je fizičku spremu djece iz lipnja ove godine s rezultatima testa iz travnja 2019. Pad motoričke učinkovitosti zabilježen je kod dvije trećine djece, i to za 13 posto.

Istodobno je povećan udio djece s prekomjernom težinom za čak 20 posto, a povećanje potkožnog masnog tkiva primijećeno je kod više od polovice osnovaca.

Nakon svih mjera donesenih i kod nas i u svijetu čini se da više nitko ne zna je li bolje slati djecu u škole i vrtiće ili ih držati u kućama? Što je opasnije, izlaganje virusima ili moguće psihološke posljedice stalnog zatvaranja i života u strahu?

Bolje je da djeca idu u školu, smatra Tešović

Bolje je da djeca idu u školu, smatra Tešović

Izvor: Profimedia / Alamy / Autor: Juan Aunion

'Pohađanje kolektiva svakako povoljno utječe na razvoj djeteta pa je, prema tome, osobito stoga što djeca imaju najčešće blage simptome, bolje da idu u školu. S druge strane djeca se mogu inficirati bez razvoja kliničkih simptoma i unijeti infekciju u svoju obitelj, pa i to valja imati na umu', kaže Tešović. 'Djeca mogu prenositi infekciju međusobno, ali je sigurno značajnija činjenica da je mogu unijeti u obitelj. Ako u obitelji ima kroničnih bolesnika, morbidno pretilih ili starih osoba, tada to može predstavljati značajan problem.'

  • +2

Škola u Danskoj u vrijeme koronavirusa

Izvor: EPA / Autor: Bo Amstrup

A ako djeca veliki prenositelji virusa, kako neki tvrde, je li škole onda trebalo odmah zatvoriti, a ne kasnije produžavati praznike?

'Pri donošenju ovakve odluke valja prethodno dobro proučiti epidemiološku situaciju unutar neke lokalne zajednice i zaključiti koliko su školska djeca u toj konkretnoj situaciji izvor zaraze', zaključuje Tešović.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!