Postrojenja u sklopu golemog iranskog plinskog polja Južni Pars u gradu Asaluyeh, u pokrajini Bušer, našla su se na meti zračnih udara, izvijestili su iranski državni mediji. Riječ je o prvom izravnom napadu na iransku naftnu i plinsku infrastrukturu od početka sukoba, čime se rat dodatno širi i na energetsku frontu
Prema navodima izraelskih izvora, napad je izvelo izraelsko ratno zrakoplovstvo, ciljajući plinska postrojenja na jugu Irana. Jedan visoki izraelski dužnosnik tvrdi da je pogođeno najveće postrojenje za preradu plina u zemlji te da je operacija provedena uz koordinaciju i suglasnost SAD-a.
S druge strane, iranske vlasti potvrdile su da su dijelovi industrijskog kompleksa u Asaluyehu pogođeni, ali ističu da je situacija brzo stavljena pod kontrolu.
Guverner pokrajine izjavio je da su pojedine faze postrojenja preventivno isključene kako bi se spriječilo širenje požara. Vatrogasne ekipe intervenirale su odmah nakon napada, a prema službenim informacijama nema poginulih ni ozlijeđenih.
Uspostavljen je i krizni stožer koji prati stanje na terenu i koordinira daljnje aktivnosti.
Pogođeni spremnici i rafinerije, Iran odmah obustavio isporuku plina Iraku
Iranski mediji navode da su u napadu oštećeni spremnici plina, zbog čega su dvije rafinerije, ukupnog kapaciteta oko 100 milijuna kubičnih metara dnevno, morale obustaviti rad.
Državna televizija te agencije IRNA i Tasnim događaj opisuju kao ‘izraelsko-američki udar’, ističući da su mete bili i petrokemijski objekti unutar kompleksa Južni Pars.
Iako još nije potpuno jasno tko je sve sudjelovao u operaciji, podsjeća se da američke snage djeluju na jugu Irana te su ranije već izvele napade na otok Harg u Perzijskom zaljevu, ključan za izvoz iranske nafte.
Visoki irački dužnosnik rekao je da je isporuka iranskog plina Iraku obustavljena nakon napada na iransko plinsko polje, javlja Reuters.
Iran osigurava između trećine i 40 posto iračkih potreba za plinom i električnom energijom.
Što je Južni Pars i zašto je presudan?
Južni Pars najveće je plinsko polje na svijetu, koje Iran dijeli s Katrom u Perzijskom zaljevu. Riječ je o jednom od najvažnijih energetskih resursa na globalnoj razini.
Prema podacima iranskog ministarstva nafte, proizvodnja na tom polju u 2025. godini dosegnula je rekordnih 730 milijuna kubičnih metara dnevno. Osim što je temelj iranske energetske sigurnosti, Južni Pars ključan je i za katarsku proizvodnju ukapljenog prirodnog plina (LNG), dok se dio plina izvozi prema Turskoj.
Svako ozbiljnije narušavanje proizvodnje na tom polju moglo bi dodatno destabilizirati već napeto svjetsko tržište energenata.
Situaciju dodatno komplicira činjenica da Katar upravlja dijelom postrojenja na istom plinskom polju. Iran je tijekom sukoba već gađao ciljeve u toj zemlji i drugim državama Perzijskog zaljeva, što povećava rizik od šire regionalne eskalacije.
Katar je oštro osudio napade, poručivši da je gađanje petrokemijskih objekata u tom području opasan i neodgovoran potez koji može imati ozbiljne posljedice.