SVOJI NA SVOME

Crnogorci protiv moćnog tajkuna koji je bacio oko na plaže: Ne damo ni pedlja naše obale!

  • Autor: S. S./Hina
  • Zadnja izmjena 27.07.2020 23:20
  • Objavljeno 27.07.2020 u 23:14
Vladimir Putin i Oleg Deripaska

Vladimir Putin i Oleg Deripaska

Izvor: EPA / Autor: DMITRY ASTAKHOV/PRESIDENTIAL PRE

Više od dvije i pol tisuće stanovnika Grblja, predjela između Budve i Kotora, najatraktivnijih gradova na crnogorskoj obali, predalo je u ponedjeljak peticiju kojom od države Crne Gore traže da ne dopusti da njihove dvije plaže Ploče i Trsteno, daju u zakup 'navodnim inozemnim investitorima i domaćim tajkunima'

Uz peticiju, stanovnici Grblja poslali su i pismo ruskom oligarhu Olegu Deripaski koji je na tom području izgradio luksuzni kompleks vila, a za kojega sa tvrdi da je „bacio oko“ na te dvije poznate plaže, kojim ga upozoravaju da neće mirno gledati kako im otima „izvor života i opstanka“.

Mještani navode da su za obalu stanovnici ovog kraja posebno emotivno i životno vezani kroz vjekove, jer je ona predstavljala izvor života i opstanka.

„U sadašnje vrijeme s razvojem turizma to je naravno još i više izraženo. Naš stav je jasan, mi smo svoji na svome i smatramo da nikome više od nas samih ne može pripasti ni jedan pedalj naše obale“, ističe se u peticiji.

Mještani Grblja navode i da se prisustvo ruskog tajkuna naročito osjeća na natječajima za zakup plaža koje organizira državna komapnija Morsko Dobro Crne Gore na koje se Deripaska javlja "basnoslovnim ponudama“ a te ponude stanovnici Crne Gore ne mogu pratiti.

Navode da su se za pomoć obratili veleposlanstvima Europske Unije, Sjedinjenih Država, SR Njemačke i Velike Britanije.

„Kao mještani ovog kraja koji žele dobrosudsjedske odnose, moramo istaknuti da ćemo koristiti sva zakonska i demokratska sredstva kako bismo zaštitili svoja prava", navodi se u peticiji koju je potpisalo dvije i pol tisuće grbljana.

Ruski tajkun Oleg Deripaska omražena je osoba među crnogorskim stanovništvom pošto je njegova kompanija CEAC od 2005 do 2009. Godine upravljala, tada najvećom kompanijom u Crnoj Gori - Kombinatom aluminija Podgorica.

Crnogorska vlada u tom razdoblju jamčila je za kredit od 132 milijuna eura, koje Rusi nikada nisu vratili, pa su garancije platili građani Crne Gore. Koliko je to opterećenje bilo za državnu kasu, pokazuje podatak da je crnogorski proračun u tom periodu bio oko 2 milijarde eura.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!