ministarstvo financija

Blokiranje internetskih stranica na kojima se obavlja nedozvoljena gospodarska djelatnost

  • Autor: I. I. / Hina
  • Zadnja izmjena 24.01.2019 13:35
  • Objavljeno 24.01.2019 u 13:35
ilustracija

ilustracija

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Ministarstvo financija (Mfin) uputilo je u javno savjetovanje nacrt pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona, kojim razrađuje zakonsku odredbu mogućnosti blokiranja pristupa sadržaju internet stranice putem koje se obavlja nedozvoljena gospodarska djelatnost, odnosno izbjegavaju se propisane obveze i ostvaruju nepripadajuće porezne pogodnosti

Izmjenama Općeg poreznog zakona, koje su stupile na snagu početkom ove godine, omogućeno je da nadležno porezno tijelo zabrani rad poslovnim subjektima, osobito onima registriranim izvan Hrvatske, koji pružaju usluge hrvatskim građanima izbjegavajući ispunjavati uvjete koje za određene djelatnosti reguliraju hrvatski propisi. Kako se takve usluge najčešće pružaju putem internetskih stranica, zakon predviđa mogućnost provedbe zabrane rada blokiranjem pristupa sadržaju internetske adrese.

Te zakonske odredbe detaljnije se razrađuju pravilnikom o provedbi Općeg poreznog zakona, koji će u javnoj raspravi biti do 18. veljače, i to kroz nekoliko članaka u dijelu 'Nedozvoljeno obavljanje gospodarske djelatnosti putem interneta'.

Prema tim odredbama, nedozvoljenim obavljanjem gospodarske djelatnosti putem interneta smatra se ponuda roba i usluga putem internetskih stranica na hrvatskom ili stranom jeziku i omogućavanje primanja uplata građana za ponuđene robe i usluge, uz izbjegavanje ispunjavanja zahtjeva reguliranih odredbama posebnog propisa koji uređuje obavljanje određene djelatnosti u Republici Hrvatskoj.

Onima koji obavljaju takvu nedozvoljenu gospodarsku djelatnosti, a što im omogućuje ostvarivanje nepripadajućih poreznih pogodnosti ili to izaziva teško nadoknadivu štetu za društvenu zajednicu, nadležno porezno tijelo, odnosno Porezna uprava, može izdati nalog o zabrani rada koji se izvršava blokiranjem pristupa sadržaju internet stranice.

Nalog o zabrani rada dostavlja se elektroničkim putem nadležnoj regulatornoj agenciji za mrežne djelatnosti, to jest HAKOM-u, a izvršavaju ga pružatelji usluge pristupa internetu, odnosno operatori. Operatori nalog o zabrani moraju izvršiti u roku od sedam dana od dana kada je nalog dostavljen regulatornoj agenciji, a izvršenju naloga o zabrani rada dužni su obavijestiti HAKOM, koji pak o tome izvješćuje Poreznu upravu.

Porezna uprava tada putem javne obavijesti na svojim internetskim stranicama izvješćuje vlasnika domene o izvršenoj blokadi pristupa sadržaju njegove internet stranice.

Ta javna obavijest će predstavljati listu internetskih adresa kojima je blokiran pristup sadržaju zbog nedozvoljenog obavljanja gospodarske djelatnosti, te sadržavati poziv vlasniku domene da se u roku 30 dana od dana objave internetske adrese na listi javi nadležnom poreznom tijelu radi otklanjanja razloga blokade.

Javna obavijest s listom web adresa kojima je blokiran pristup sadržaju ažurira se po izvršenim blokadama, predviđa pravilnik.

Regulira i da će korisnicima koji žele pristupiti sadržaju blokirane internet stranice putem koje se obavljala nedozvoljena gospodarska djelatnost operatori dostaviti poruku u kojoj ih izvješćuju da je temeljem naloga nadležnog poreznog tijela izvršena blokada pristupa sadržaju navedene internet stranice.

U slučaju da prema nalogu o zabrani rada operator nije blokirao pristup sadržaju, nadležno porezno tijelo protiv njega će pokretati prekršajni postupak.

Blokada pristupa sadržaju internetske stranice prekida se prestankom postojanja pravne osnove temeljem koje je izdan nalog o zabrani rada, prestanak se provodi u rokovima propisanim i za samu blokadu, a tada će se i web adresa internet stranice brisati s liste blokiranih.

Prema pisanju današnjeg Novog lista, Ministarstvo financija novim pravilnikom prvenstveno nastoji zabraniti inozemne internet kladionice koje Hrvatskoj ne plaćaju nikakve naknade za obavljanje te djelatnosti, niti oni koji ostvare dobitak na to plaćaju porez, kao građani koji se klade u domaćim kladionicama.

Kako je sredinom ovog mjeseca priopćila Hrvatska udruga za igre na sreću (HUZIS), godišnje u Hrvatskoj oko 3,5 milijardi kuna odlazi u ilegalne inozemne internetske kladionice.

Iz udruge su pritom podsjetili da su domaći kladioničari obveznici plaćanja godišnje koncesijske naknade od milijun kuna, odnosno tri milijuna kuna ako priređuju i online igre na sreću, a ti se iznosi uplaćuju unaprijed, krajem tekuće za iduću godinu, neovisno o pozitivnom ili negativnom poslovanju. Dodaju i da ih većina plaća i druge naknade poput godišnje koncesije za priređivanje igara na sreću u kasinima, online kasinima i/ili automatima.

'Domaći priređivači igara na sreću ukupno godišnje uplate u državni proračun više od milijardu kuna. Plaćaju i mjesečnu naknadu koja iznosi pet posto od ukupne uplate te uplaćuju državi porez na sve dobitke od klađenja koji iznosi od deset posto do 30 posto ovisno o iznosu dobitka. Istovremeno u Hrvatskoj godišnje između tri i 3,5 milijardi kuna odlazi u ilegalne strane online kladionice', poručili su tada iz HUZIS-a, dodajući da je i u interesu građana da se stane na kraj ilegalnom klađenju, kao što je slučaj u brojnim europskim državama.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!