''Važeći zakon o sanaciji mijenja se u dijelu u kojem Hrvatska narodna banka ili Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga moraju ishoditi suglasnost Ministarstva financija prije donošenja odluka koje imaju izravni fiskalni učinak ili sistemske implikacije. Uzimajući u obzir ograničenost vremena u svakoj kriznoj situaciji, zaključujemo da je pribavljanje suglasnosti ministarstva potrebno samo u onim situacijama u kojima se odstupa od mjera koje su predviđene u sanacijskom planu'', rekao je državni tajnik Ministarstva financija u Hrvatskom saboru.

Kada se banka nađe u krizi, ovim se izmjenama zakona nastoji ubrzati reakcija odgovornih tijela.

''Ako je Ministarstvo financija već vidjelo sanacijski plan i nema na njega primjedbi, ako se sanacija zaista događa u okviru onoga što je predviđeno, nema potrebe da dajemo odobrenje na nešto što smo već na neki način odobrili'', pojasnio je Bule.

Mostov zastupnik Ante Kujundžić smatra da bi resorno ministarstvo trebalo imati važniju ulogu u procesu sanacije nego što to prijedlog zakona propisuje.

''Meni osobno je suludo da u određenoj obitelji odluku donosi onaj tko ne drži novčanik u ruci, u ovom slučaju Ministarstvo  financija drži novčanik'', kazao je.

Izmjene zakona o sanaciji i o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija također uvode kategoriju nepovlaštenih neosiguranih dužničkih instrumenata u postupku likvidacije kreditnih institucija. No, redoslijed isplate u slučaju propasti neke banke neće se mijenjati. U prvom redu ostaju potraživanja radnika, zatim HNB i HANFA, nakon njih slijedi isplata depozita koji su osigurani prema stanovništvu te potom mikro, mala i srednja poduzeća.

Prijedloge zakona podržava i oporba. SDP-ov Boris Lalovac podsjetio je na krah banaka tijekom globalne financijske krize krajem 2000-ih godina.

''Tada su brojne europske države morale sanirati te financijske institucije. Zbog toga je nastao veliki udio javnog duga u odnosu na BDP. Onda je u Europskoj uniji definirano da se dugovi banaka ne mogu više sanirati javnim novcem, nego će ubuduće taj trošak snositi vjerovnici, odnosno vlasnici kapitala, a u krajnjem slučaju država. To je glavna promjena'', naglasio je.

HDZ-ov zastupnik Josip Ostrogović ustvrdio je da će država, zahvaljujući zakonskim izmjenama, biti spremnija na nove potencijalne krize.

''Financijske krize iz prošlosti, na europskoj i globalnoj razini, pokazale su koliko skupo može stajati neuređen sustav, nejasna pravila i zakašnjele odluke. Troškove te neuređenosti platili su građani i gospodarstvo'', poručio je. Krizne situacije ne ostavljaju luksuz dugog administrativnog čekanja, stoga su brze reakcije nužne kako bi se smanjile štete za financijsku sustav, dodao je Ostrogović.