poslali pismo ek-u

Beč i Zagreb europskim sredstvima žele graditi plinovod od Krka do Bavarske

20.10.2023 u 14:33

Bionic
Reading

Hrvatski, austrijski, slovenski i bavarski premijeri poslali su pismo Europskoj komisiji o namjeri izgradnje plinovoda od LNG terminala na Krku do Bavarske europskim sredstvima, a koji bi u budućnosti mogao prevoziti i vodik, rekao je u petak u Beču premijer Andrej Plenković

„Austrija i Hrvatska su važni partneri na području energetike”, rekao je austrijski kancelar Karl Nehammer na konferenciji za medije nakon susreta s Plenkovićem koji je u službenom posjetu Beču.

LNG terminal na Krku je „vrlo važno pitanje za Austriju”, a dvije zemlje surađuju na postizanju neovisnosti o ruskom plinu, rekao je Nehammer.

Danas su austrijska skladišta na 97 posto popunjenosti, što Beč „nije mogao ni sanjati prošle godine” te su otkriveni i drugi kapaciteti za opskrbu, nastavio je austrijski kancelar.

Austriji, kao zemlji bez mora, iznimno je važna infrastruktura kako bi uopće dobivala plin, a Nehammer je u tom kontekstu izdvojio hrvatski terminal te „dobru inicijativu” da se on plinovodom poveže sa Slovenijom, Austrijom i Bavarskom. Austrijski predsjednik vlade krajem prošle godine posjetio je Omišalj. 

Plenković je objavio kako su tri države i njemačka savezna pokrajina poslali pismo predsjednici Europske komisije s planom investicija u plinovod koji bi se gradio europskim sredstvima. 

Istaknuo je da Hrvatska povećava kapacitet terminala s 2,9 na 6,1 milijardu prostornih metala plina, što je „dvostruko više” od hrvatskih potreba. 

„Time omogućujemo da Hrvatska pomogne u opskrbi plinom našim susjedima”, rekao je premijer, pa naglasio da će plinovod biti građen da može prevoziti i vodik, čime će doprinijeti energetskoj tranziciji kontinenta. 

Hrvatska, Slovenija i Italija početkom godine ispunile su uvjete za dodjelu bespovratnih sredstava za projekt „Dolina vodika Sjeverni Jadran” čime će proizvoditi taj energent u blizini terminala na Krku. 

Dvojica premijera pohvalili su odnose dviju država, posebno na gospodarskom planu. Plenković je kazao kako je prošle godine trgovinska razmjena iznosila 3,4 milijardi eura, a da Hrvatska surađuje s oko 800 austrijskih tvrtki. 

Austrijski premijer kazao je kako su i austrijske i hrvatske tvrtke iznimno zadovoljne međusobnim investicijama i stečenim povjerenjem u trgovini. 

Razgovarali su i o položaju hrvatske manjine u Austriji. Plenković je rekao kako u toj zemlji živi oko 50 tisuća gradišćanskih Hrvata koji su zadovoljni svojim statusom, a tu je i između 100 i 130 tisuća hrvatskih državljana koji borave u Austriji.

Plenković će se kasnije u petak u Beču sastati i s gradišćanskim Hrvatima. 

Dvojica premijera iskazala su podršku dviju država Ukrajini, proširenju Europske unije na zemlje zapadnog Balkana te Izraelu u borbi protiv Hamasa. 

„Ponovili smo pravo Izraela na sigurnost i samoobranu, ali i na poštivanje međunarodnog i humanitarnog prava, izbjegavanje civilnih žrtava i regionalne eskalacije”, rekao je Plenković, upozorivši da bi daljnja destabilizacija Bliskog istoka imala izravne posljedice i za Europu. 

Hrvatski premijer nakon susreta s kancelarom posjetit će i austrijski parlament gdje će se susresti s njegovim predsjednikom Wolfgangom Sobotkom.