Pucnjava u školi u Grazu u utorak šokirala je Austriju. Do sada je ta zemlja bila donekle pošteđena ovog strašnog fenomena. Međutim, napadi u školama i obrazovnim ustanovama događaju se diljem svijeta. Austrijanci se pitaju kako se nositi s tim i mogu li se iz ovakvih incidenata izvući nekakve lekcije, posebno vezano za zakonodavstvo o oružju koje je u Austriji također vrlo liberalno
Zemlje u kojima su proteklih godina zabilježene masovne pucnjave s velikim brojem ljudskih žrtava izvukle su različite zaključke, piše Der Standard te analizira situaciju u svakoj zemlji ponaosob.
vezane vijesti
Američki zakoni i dalje liberalni
Kod SAD-a su, kao što znamo, najveći problem vrlo liberalni zakoni na temu oružja. Ujedno je riječ i o zemlji s najvećim brojem smrtnih slučajeva od pucnjava u školama. Pucnjava u srednjoj školi Columbine u Ohiju 1999., u kojoj su dvojica učenika ubili 13 svojih kolega i jednog profesora, ušla je u povijest kao posebno tragična. Unatoč brojnim apelima za postroženje zakona, ništa se nije dogodilo. Neke sigurnosne mjere u školama su pooštrene, poput zahtjeva da se vrata učionica zaključavaju. Međutim, pristup zakonodavstvu na temu oružja u mnogim državama gotovo se nije promijenio.
Njemačka: Nakon dva masakra - psiho-test za mlađe od 25
U Njemačkoj su se tijekom 2000-tih dogodile dvije pucnjave u školama: u Erfurtu 2002. sa 17 mrtvih i u Winnendenu 2009. sa 16 mrtvih. Već nakon Erfurta, političari su pooštrili zakon o oružju: osobe mlađe od 25 godina koje prvi put žele posjedovati oružje moraju predočiti psihološki certifikat. Nakon Winnendena, dobna granica za sportsko streljaštvo podignuta je na 18 godina. Od 2017. godine na snazi su i novi standardi za sefove za oružje.
Srbija: Nakon masakra u Ribnikaru država krenula od vrata do vrata
Zemlja s najvećom količinom oružja u privatnom vlasništvu u Europi je Srbija. Veliki dio tog oružja je ilegalno i građani ga čuvaju kao ostatke ratova u bivšoj Jugoslaviji. Ova činjenica postala je posebno problematična nakon pucnjava u svibnju 2023., od kojih se jedna dogodila u osnovnoj školi. Država je pokrenula snažnu kampanju razoružanja u kojoj su deseci tisuća građana dobrovoljno predali oružje. Osim toga, policija je od vrata do vrata kontrolirala dozvole za vatreno oružje. Prema vladi, u periodu od sedam mjeseci nakon masakra - do 2024. - broj registriranog vatrenog oružja smanjen je za otprilike četvrtinu.
Velika Britanija: Nema pištolja u privatnom vlasništvu
U Velikoj Britaniji znatno su postroženi zakoni nakon razornog masakra u školi u Dunblaneu u Škotskoj 1996. godine, u kojem je poginulo 16 ljudi. Privatno vlasništvo pištolja i poluautomatskog oružja brzo je zabranjeno. Sačmarice moraju biti registrirane. U Australiji su zakoni o oružju slično strogi također od pucnjave u Port Arthuru 1996. godine, koja se nije dogodila u školi. U toj zemlji do sada nije bilo smrtnih slučajeva od masakra u školama.
Norvežane 'otrijeznio' Breivik
U Norveškoj je napad u Utøyi 2011., gdje je Andreas Breivik osuđen za zločin u kojemu je poginulo 77 ljudi, bili velika prekretnica. Već strogi zakoni o oružju tamo su dodatno pooštreni. Švedska također trenutno razmatra pooštravanje pravila nakon što je u veljači deset osoba ubijeno u obrazovnoj ustanovi u gradu Örebru. Zemlja ima relativno visoku stopu posjedovanja oružja.
Što je Hrvatska naučila iz masakra u Prečkom?
Ovom pregledu bismo dodali i Hrvatsku, koja je nakon zločina u osnovnoj školi Prečko, gdje napadač, doduše, nije koristio vatreno oružje, već nož kojim je ubio jednu i ranio tri osobe, ponešto postrožila mjere ulaska u školu. U školama se, naime, posljednje pola godine zaključava ulaz 30 minuta prije i 15 minuta nakon nastave, u većim gradovima uvedeni su zaštitari koji kontroliraju ulaz u školu, u školama su uvedeni i sigurnosni timovi koje čine zaposlenici, a na duže staze planira se i uvođenje sustava za zaključavanje učionica u slučaju ovakvih neželjenih incidenata. Zakonski okvir o posjedovanju oružja ostao je isti.
