pogled preko međe

[ANKETA] Milanović kaže da je Orban još i najbolji kakve susjede imamo, slažete li se?

  • Autor: Ante Srzić
  • Zadnja izmjena 24.11.2022 06:20
  • Objavljeno 24.11.2022 u 06:20
Viktor Orban sa šalom 'velike Mađarske'

Viktor Orban sa šalom 'velike Mađarske'

Izvor: Screenshot / Autor: Viktor Orban/Facebook

Mnogo bure, više u okolnim zemljama nego u Hrvatskoj, ponovno je izazvao Viktor Orban nakon što se na nogometnoj utakmici pojavio sa šalom na kojem je bila naslikana karta velike Mađarske, a što uključuje dijelove današnje Ukrajine, Slovačke, Austrije, Slovenije, Rumunjske, Srbije i Hrvatske. Hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića teritorijalne pretenzije ne brinu i kaže da je Orban još i najbolji kakve susjede imamo. Slažete li se s njime?

Premijer Andrej Plenković ima previše posla da bi se bavio tuđim šalovima, a Milanoviću je to smiješno.

'Njegove aspiracije prema Hrvatskoj svode se na to da mjesec dana krstari Jadranom u osmom mjesecu i nađemo se na večeri', poentirao je Milanović. No drugima nije do smijeha. Ukrajina i Rumunjska žestoko su prosvjedovale i osudile Orbanov potez dok se mađarski premijer pravi nemušt. Na Facebooku je napisao da nogomet nije politika i da ne treba iščitavati stvari kojih nema. Lakonski je ustvrdio da mađarska reprezentacija pripada svim Mađarima, ma gdje oni živjeli, pa onda ni šal nije sporan. Orban redovito izaziva ovakve kontroverze. No je li najbolji hrvatski susjed?

Hrvatska kopneno graniči s pet zemalja: spomenutom Mađarskom, Srbijom, Crnom Gorom, Bosnom i Hercegovinom i Slovenijom te morski s Italijom. Brzo ćemo preletjeti glavne probleme koji nas muče u odnosu sa svakom od njih.

S Mađarskom nemamo teritorijalnih sporova ako se zanemari Orbanovo paradiranje s kartom velike Mađarske, čime praktički svojata pola hrvatske države. Glavni problem koji Hrvatska ima s Mađarskom je spor oko upravljanja nad Inom. Mađarski MOL i hrvatska Vlada imaju gotovo podjednake udjele u vlasništvu nad Inom, ali nekim čudnim, sudski spornim odlukama hrvatskih političara u prošlosti Mađari gotovo samostalno upravljaju tom kompanijom. Repovi toga vuku se po domaćim i međunarodnim sudovima, a zbog primanja mita i prepuštanja upravljačkih prava MOL-u na šest godina zatvora osuđen je nekadašnji hrvatski premijer Ivo Sanader. Hrvatsko pravosuđe potražuje i čelnika MOL-a Zsolta Hernadija, ali ga Mađarska odbija izručiti.

Najbremenitije odnose Hrvatska ima sa Srbijom jer je na našu zemlju izvršila agresiju nakon raspada bivše zajedničke države Jugoslavije, a uz pomoć i instrumentalizaciju lokalnih hrvatskih Srba. Odnosi su i danas obilježeni ratnim traumama, a na posebnom su iskušenju otkada je na vlast u Srbiji došao Aleksandar Vučić u tandemu sa Ivicom Dačićem, što je garnitura ljudi koja opravdava srpske zločine iz devedesetih. Kakav odnos prema ratu danas imaju u Srbiji, govori činjenica da su godišnjicu okupacije Vukovara, obilježenu prije pet dana, u potpunosti ignorirali. Zbog loših odnosa neriješeno do daljnjega ostaje pitanje granice na Dunavu, a sporo se rješava i problem nestalih osoba u ratu. Postoji još niz drugih problema. Bolji od politike su odnosi na ekonomskoj, sportskoj i osobnoj razini.

U fokusu odnosa sa Slovenijom također je granični problem koji datira iz perioda raspada Jugoslavije. Ljubljana je dugo koristila bolju poziciju u procesu europskih integracija kako bi ucjenama prisilila Hrvatsku na popuštanje. Na kraju je spor završio na arbitražnom sudu. Hrvatska je kasnije odustala od arbitraže zbog, kako se službeno smatra, kontaminacije procesa. Slovenija danas nastoji prisiliti Hrvatsku da provede presudu arbitražnog suda dok naša zemlja to odbija i traži druge diplomatske načine da se riješi taj problem. Pozitivno je to što se Slovenija više ne služi ucjenama i podržava hrvatski ulazak u Schengen.

  • +5
  • +2

Nataša Pirc Musar, nova slovenska predsjednica, zalaže se za implementaciju arbitražnog sporazuma

Izvor: EPA / Autor: IGOR KUPLJENIK

Bosna i Hercegovina iznimno je kompleksna zemlja čiji je unutarnji politički sustav iznjedrio brutalan rat, također kao posljedica raspada Jugoslavije. U fokusu problema Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom položaj je hrvatske zajednice u toj zemlji. Kao najmalobrojniji konstitutivni narod, prema mišljenju Zagreba, Hrvati su suočeni s procesom narušavanja svoga statusa i gubitkom prava zajamčenih mirovnim Dejtonskim sporazumom. Simbol tog procesa je Željko Komšić, član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda koji nije izabran glasovima Hrvata. Cilj hrvatske politike je postići izmjenu izbornog zakona, čime bi se Hrvatima omogućila ravnopravnost. Iz Sarajeva takve aktivnosti smatraju miješanjem u unutrašnje probleme te države. Hrvatska s Bosnom i Hercegovinom ima neriješeno granično pitanje u Malostonskom zaljevu i području oko Hrvatske Kostajnice. Zbog otvorene granice u Malostonskom zaljevu Bosna i Hercegovina je pokušala spriječiti gradnju Pelješkog mosta, ali nije uspjela u tome.

Odnosi Hrvatske sa Crnom Gorom također su slojeviti. Hrvatska ima neriješene granične probleme oko Prevlake, poluotoka koji zatvara ulaz u Bokokotorski zaljev. Rješavanje tog problema također se odlaže za neka bolja vremena. Crna Gora sudjelovala je u agresiji na Hrvatsku sa Srbijom tijekom Domovinskog rata, ali proces pomirenja uznapredovao je toliko da je čak postavljena spomen-ploča u bivšem logoru Morinj, podignuta u znak sjećanja na hrvatske civile i branitelje zatočene u njemu od listopada 1991. do kolovoza 1992. Ploča je postala predmet politizacije u unutrašnjim političkim prilikama u Crnoj Gori, raspolovljenoj na dva pola, procrnogorski i prosrpski. Prema izjavama aktera iz prosrpskog političkog miljea u Crnoj Gori, lako je predvidjeti brzo zaoštravanje odnosa kada i ako jednom preuzmu konce vlasti u svoje ruke. Unatoč deklarativno dobrim odnosima, Crna Gora odbija vratiti Hrvatskoj jedrenjak, školski brod Jadran koji se 1991. zatekao na remontu u toj bivšoj jugoslavenskoj republici. Hrvatska je negodovala i kad je Crna Gora sama uspjela staviti na UNESCO-vu listu zaštićene nematerijalne baštine Bokeljsku mornaricu te tako jednostrano prisvojila kulturnu baštinu hrvatskog naroda u toj državi.

I na koncu Italija. S njom nemamo kopnenu granicu, a ako se nepovoljno riješi spor u Piranskom zaljevu, izgubili bismo i onu morsku. S Talijanima nemamo otvorenih pitanja osim povremenih iredentističkih ispada talijanskih desničarskih političara. Problem je što je ta krajnja desnica sada došla na vlast, a i talijanska premijerka Giorgia Meloni u prošlosti je imala ispada u vidu svojatanja hrvatskih teritorija, odnosno zagovaranja 'vraćanja' Rijeke, Istre i Dalmacije Italiji.

  • +4
  • +1

Giorgia Meloni preuzela dužnost prve talijanske premijerke

Izvor: Profimedia / Autor: Francesco Fotia / Shutterstock Editorial / Profimedia

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!